izvješće snv-a

Pobrojani slučajevi govora mržnje i nasilja prema Srbima u prošloj godini: Kiselinom na stabla badema, povećan broj fizičkih sukoba u Vukovaru

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 13.04.2021 15:31
  • Objavljeno 13.04.2021 u 11:30
Milorad Pupovac, Tihomir Ponoš

Milorad Pupovac, Tihomir Ponoš

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Srpsko narodno vijeće (SNV) predstavilo je svoj redoviti Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020.

U godišnjem izvještaju Srpskog narodnog vijeća (SNV) istaknuto je kako revizionistički i negacionistički stavovi usmjereni ponajviše prema Srbima, ali i prema antifašističkom nasljeđu, nisu rijetkost. Posljedica toga je ukorjenjivanje mržnje u dijelu stanovništva koja pak poprima oblike nasilja, navodi se.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je kako zakonodavni okvir koji bi to trebao spriječiti djelomično postoji u odredbama Zakona o prekršajima i Kaznenom zakonu, ali se te odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno primjenjuju.

"Poseban problem je neujednačena sudska praksa kod poziva 'za dom spremni' - jedan sud osuđuje izvikivanje, a drugi oslobađa", rekao je.

Ujednačiti sudsku praksu kod uzvika "Za dom spremni"

Kada je riječ o izvikivanju poziva na početku Thompsonove pjesme "Čavoglave", navode se razlozi da je to mobiliziralo ljude tijekom Domovinskog rata pa se ne može izjednačavati s povikom iz vremena totalitarnog režima, ali, smatra Pupovac, to objašnjenje daje legitimaciju i normalnost takvih pozdrava u prigodama javnog karaktera.

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic

Mišljenja je da je potrebno promijeniti sudsku praksu te je ujednačiti i usustaviti jer bez toga pozitivne geste koje su napravljene, poput prošlogodišnjeg obilježavanja godišnjice Oluje u Kninu, neće moći postići ono što je društvu potrebno.

Smatra da ni izmjene zakona nisu dovoljne ako ih ne slijede obrazovna i medijska politika i koncept jer "dobar dio govora mržnje dolazi iz te neraščišćene baštine".

Pupovac je naveo kako se problem govora mržnje i historijskog revizionizma s kojim se susreću Srbi širi i na sve druge koji se nekome ne sviđaju iz bilo kojeg razloga.

Nalazi slični onima iz prijašnjih godina, ali manje nasilja

"Nekultura, netolerancija i mržnja su tri zabrinjavajuća tipa govora koja se šire našim društvom kada su posrijedi bilo koje vrste razlika, oprečnih stavova, identitetska obilježja. To se može zaustaviti samo borbom za toleranciju i raspravu", poručio je.

Kaže da to Hrvatsku drži kao nekog taoca jer se 'vrijeme od 1941. do 1945. i od 1991. do 1995. nije razlučilo'.

'Nismo se oslobodili regresivnih snaga. Člankom 325. Kaznenog zakona, koji predviđa sankcije vrijeđanja žrtava Holokausta, zapriječena je kazna do tri godine. Kod nas je normalizirano stanje historijskog revizionizma. Treba mijenjati sudsku praksu i zato je potrebna pomoć autoriteta u ovom društvu, akademskih i onih koji imaju svijest o važnosti ustavnog patriotizma. Ne patriotizma u mržnji, nego u vladavini zakonitosti. Mnogi smatraju da je patriotizam mrziti drugog, a ne poštivati zakone i Ustav', kazao je Pupovac.

  • +9
  • +6

Milorad Pupovac

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Geste koje su se dogodile važna su komponenta, no bez sudske prakse i izmjene zakona te geste neće moći postići ono što treba', napomenuo je.

Pita kako je moguće da u školi, a riječ je o školi u Zagrebu, nastavnica pusti u nastavnu literaturu tekst o Anti Starčeviću, u kojem se navodi da je Srbe nazivao pasminom. To je klasičan primjer historijskih oblika govora mržnje', kazao je.

'Zamislite bilo koga tko zna koje su poruke kršćanske, Kristove religije, a šuti kada netko za pozdrav 'hvaljen Isus i Marija' kaže da je 'za dom spremni' ista stvar', dodao je.

'Brine nas pojava da se neke stvari u školama ne uče, a trebale bi se učiti i da se na sudovima ne sudi ono za što bi se trebalo suditi', napomenuo je Pupovac.

Smatra da kao društvo postajemo nespremni za to da razlike verbaliziramo nekulturom, netolerancijom i mržnjom. 'To su tri zabrinjavajuća tipa govora kada su posrijedi bilo koje vrste razlika', smatra.

Tihomir Ponoš kazao je da su nalazi u velikoj mjeri slični izvješćima iz prethodnih godina.

Dodao je da će izjave Zorana Milanovića o Miloradu Pupovcu sigurno ući u bilten za sljedeću godinu.

'Ono što je posebno zabrinjavajuće je da javne osobe govore vrlo privatnim jezikom. Ono što je dopušteno u komentarima na forumima, a jedan od oblika privatnog jezika je govor mržnje. Odustajanje od javnog jezika počinje kada difamirate onoga o kome govorite. Kada ga pretvarate u metu, ne u sugovornika', kazao je Pupovac.

Popis napada

'Fizički napadi, verbalne prijetnje, uništavanje imovine, onemogućavanje uživanja vlastite imovine, sve to izazvano netrpeljivošću prema etničkoj, srpskoj pripadnosti, zabilježeno je i prošle godine. Broj napada nešto je manji nego 2019. godine. Ono što brine jest to da je reakcija državnih tijela i dalje u pojedinim slučajevima spora i neodgovarajuća. Podlošću se posebno ističe uništavanje sva 44 stabla bajama umirovljenice Mire Gagić pesticidom.

Brine povećan broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvanih nacionalnim porijeklom. Napadi na osobe srpske nacionalnosti u Vukovaru bilježeni su cijele godine, sukobljavaju se pripadnici navijačkih skupina, ali napadana su i djeca srednjoškolskog uzrasta, a zabilježeno je i vrijeđanje policajca srpske nacionalnosti po etničkoj osnovi, i to od državnog dužnosnika. Stanje u Vukovaru pogoršava se posljednjih nekoliko godina. Gradsko vijeće Vukovara i lani je odbilo proširiti prava Srba u tom gradu, odnosno uvesti dvojezičnost i dvopismenost. Koncem godine Odbor ministara Vijeća Europe zaključio je da ćirilično pismo nije dovoljno prisutno u općinama u kojima postoje uvjeti za to.

Obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo je uobičajeno. Obilježavaju se i spomenici kulture poput Kožare, dijela ustaškog logorskog kompleksa Jasenovac. Takvo stanje olakšava neujednačena sudska praksa prema ustaškom pozdravu. Visoki prekršajni sud u presudi o ustaškom pozdravu u pjesmi 'Bojna Čavoglave' zaključio je da nije riječ o prekršaju, na što je Ustavni sud priopćio da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom.

Govor mržnje i ekstremizam postali su gotovo svakodnevna pojava. Raširenost toga bilježe i dva prošlogodišnja istraživanja. Grafitima se poziva na likvidaciju Srba kao kolektiviteta, a likvidacijom se prijeti i pojedinim građanima srpske nacionalnosti. Ustaško znakovlje i govor mržnje na javnim prostorima učestaliji su u Dalmaciji, Zagrebu, dijelom u Slavoniji. Manifestacije šovinizma i lani su bilježene na sportskim manifestacijama, iako manje nego prijašnjih godina, što je barem dijelom posljedica pandemije koronavirusa. Jedan od najgnjusnijih prošlogodišnjih ispada vezan je uz navijačku skupinu Bad Blue Boys, čiji su članovi u Kustošiji istaknuli transparent 'je..t ćemo srpske žene i djecu'.

Govoru mržnje, ekstremizmu i s time povezanim falsifikatima bili su izvrgnuti i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj. Zbog sudjelovanja u vlasti političke predstavnike Srba u Hrvatskoj nastoji se prikazati kao 'vladare Hrvatske iz sjene'. Takve insinuacije i pripisivanje nadnaravnih moći pogodni su za različite teorije zavjere, sredstvo su difamacije, a u konačnici završavaju verbalnim napadima i prijetnjama političkim predstavnicima Srba.

Diskriminacija i zanemarivanje siromašnih krajeva u kojima žive Srbi bilježeni su i lani. Reelektrifikacija još nije završena, mnoga naselja nemaju javno organiziranu vodoopskrbu, ceste su u veoma lošem stanju. Mile Novaković je 21 godinu nakon što je dobio otkaz u školi zato što je predavao na srpskom jeziku i koristio riječi poput 'tavanica' te godinu dana nakon smrti dobio spor protiv Republike Hrvatske, na kraju pred Europskim sudom za ljudska prava. Nije riješeno pitanje registracija škola u kojima se nastava u cijelosti izvodi na srpskom jeziku i ćirilici. Te škole još nisu registrirane kao manjinske, što je povezano s prijenosom osnivačkih prava. Općine Borovo, Negoslavci i Markušica podnijele su zahtjev za prijenos osnivačkih prava županiji prije šest godina, predmeti još nisu riješeni.

Povijesni revizionizam i negacionizam i dalje su agresivni. Osim već uobičajenih tema poput minorizacije broja žrtava jasenovačkog logora i veličanja ustaškog režima, prošle godine napadima negacionista bila je izvrgnuta Dana Budisavljević, režiserka filma 'Dnevnik Diane Budisavljević'. Revizionizam je i lani manifestiran i uništavanjem spomenika antifašističkoj borbi.

Sve navedeno rezultira ukorjenjivanjem mržnje prema Srbima, ali i prema drugim manjinama, u dijelu stanovništva.

Pozitivan korak bilježi se u kulturi sjećanja i naporu stvaranja povoljnijeg ozračja u društvu. Poduzeta su četiri važna koraka: obilježavanje godišnjice Oluje u Kninu, zatim ubojstava srpskih civila u Gruborima i Plavnu, odnosno Varivodama, te Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. U sva četiri slučaja najviši državni dužnosnici slali su poruke tolerancije i uvažavanja', priopćeno je iz SNV-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!