100.000 sudionika

Rezultati izbornog kompasa: Četvrtina ne bi glasala za programski blisku stranku

11.04.2024 u 14:25

Bionic
Reading

Prvi rezultati izbornog kompasa za parlamentarne izbore pokazali su da bi od 100.000 sudionika, njih preko 40 posto vjerojatno glasalo za stranku programski najbližu, dok čak četvrtina to nikada ne bi učinila

Glavna svrha izbornog kompasa je ta da pruži korisniku povratnu informaciju o njegovom programskom slaganju s pojedinim političkim strankama i da ta informacija kod njega proizvede razmišljanje o izborima na možda drugi način, istaknuo je u četvrtak Goran Čular, član istraživačkog tima i profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG).

Čular je naveo kako je dosta stvari očekivano, poput toga da će izborni kompas više ispunjavati mlađi ljudi, pa ističe da se, s obzirom na to da je struktura uzorka takva da se sudionici sami selektiraju, rezultati kompasa ne mogu smatrati reprezentativnim za hrvatsko biračko tijelo, već samo za one koji su ispunili izborni kompas.

Razlike kod ispitanika su male, naginju lijevo-liberalno

U prosjeku, razlike između osoba koje su ispunile izborni kompas su male i naginju lijevo-liberalno, no unutar tog prosjeka zabilježene su male razlike između pojedinih skupina, pa tako žene i najstariji ispitanici imaju nešto ekonomski lijeve i liberalnije stavove.

Muškarci su izrazili veću vjerojatnost glasanja za programski bližu stranku, kao i stariji ispitanici. Niže obrazovani i najmlađi su više ekonomski lijevo, ali kulturno konzervativnije, dok su obrazovaniji i stariji liberalniji, ali ekonomski desnije. 

"Rezultati su dosta otišli prema mlađim i prema više obrazovanima, ali na neki način pokazuju male razlike između grupa. Ono što me u ovim prvim nalazima možda iznenadilo je pozicioniranje političkih pitanja oko kojih se ljudi jako slažu ili jako ne slažu", istaknuo je Čular.

Tako ne bi rekao da se ljudi dosta slažu oko, primjerice, građanskog odgoja ili da strani radnici nisu rješenje demografskog pitanja, no polarizirajuća pitanja nisu bila iznenađujuća, kao niti to da će mnogi korisnici biti iznenađeni time da im je programski najbliža ona stranka za koju ne bi nikad glasali, za što su primali i kritike ispitanika, dodao je.

"Moguće da postoje greške u izboru pitanja, jesu li reprezentativna za sve stranačke programe jednako, što smo nastojali da budu, ali postoji i druga strana priče, a to je da birač možda do sad uopće nije razmišljao o tome da je možda programski stvarno blizak stranci za koju nema šanse da glasa, bili to HDZ, Možemo!, Domovinski pokret, SDP, bilo koja", istaknuo je Čular. 

Razlozi za (ne)podržavanje stranke odvojeni od programa  

Član istraživačkog tima i profesor na FPZG-u Kosta Bovan pojasnio je kako su razni razlozi zašto se nekome neka stranka sviđa ili ne sviđa iz izborne ili glasačke perspektive, poput toga da im se možda ne sviđa predsjednik stranke, možda misle da je određena stranka koruptivna.

"To je odvojeno od toga jesmo li mi nekoj stranci programski bliži, to je drugi aspekt izborne glasačke odluke koji je očito dovoljno jak za četvrtinu naših korisnika da kažu - čak i ako jesmo programski bliski, nema šanse da ću toj stranci dati glas", istaknuo je. 

Istraživači su napomenuli kako je uzorak za tu analizu sastavljen od preko 100.000 sudionika koji su kompas ispunili u tjedan dana od pokretanja, odnosno do nedjelje navečer, i da je brojka sudionika sada sigurno već oko 150.000. 

Aplikaciju su razvili istraživači s FPZG-a uz pomoć nizozemske istraživačke agencije Kieskompas koja je razvila slične aplikacije diljem Europe, a nekoliko nevladinih organizacija, uključujući njemačke političke zaklade koje djeluju u Hrvatskoj, dalo je svoju podršku razvoju ovog online alata.

Izborni kompas aktiviran je po treći put u Hrvatskoj, ali po prvi put za parlamentarne izbore, a bit će otvoren do ponedjeljka u ponoć.