Do ovih zaključaka Naval News je došao koristeći satelitske snimke nastale 6. svibnja u kombinaciji sa znanjem i tumačenjem J. Michaela Dahma, višeg stalnog suradnika za svemirske i kineske studije na Institutu Mitchell, prenosi Business Insider.

Uvjereni su da je ovaj brod prvi namjenski nosač dronova s fiksnim krilima na svijetu. Drugi stručnjaci su oprezniji i upozoravaju da će samo vrijeme pokazati njegovu svrhu.

U izvješću se navodi da je duljina palube broda otprilike trećina duljine i pola širine nosača zrakoplova kineske ili američke mornarice. Također je otprilike upola kraći od kineskih amfibijskih jurišnih brodova, s kojih se lansiraju helikopteri s ljudskom posadom, što sugerira da je paluba novog broda dizajnirana za manje helikoptere ili letjelice poput dronova.

Palube ratnih brodova bile su baze za dronove poput američkog helikoptera MQ-8B Fire Scout i laganog drona Scan Eagle. Ono što se čini novim jest to da bi funkcija kineskog broda mogla biti podređena lansiranju i slijetanju bespilotnih letjelica, a to će biti potvrđeno tek budućim promatranjima testiranja i operacija.

U izvješću se procjenjuje da je pilotska paluba dovoljno široka da omogući operacije zrakoplova ili dronova s rasponom krila od otprilike 20 metara, poput kineskih ekvivalenata američkog drona Reaper.

Pozivajući se na satelitske snimke, u izvješću se također navodi da se čini da je paluba vrlo niska, što sugerira da ispod nema hangara za skladištenje i održavanje zrakoplova poput onih na jurišnim brodovima i nosačima. Dojam je i da je brod dosta manji od ostatka kineske fregate.

Alessio Patalano, profesor ratne strategije u istočnoj Aziji na Odsjeku za ratne studije na King's Collegeu u Londonu, podržao je tu procjenu.

Rekao je za Business Insider da ravni krov i kompaktna paluba platforme, s trupom koji izgleda poput onog na katamaranu, sugeriraju da će se koristiti za dronove. SAD je također eksperimentirao lansiranjem bespilotnih letjelica s trajekata u stilu katamarana, ali paluba broda mnogo je manja.

Patalano smatra da ima smisla ideja da kineska mornarica drži svoja ispitivanja uglavnom skrivena od međunarodnog nadzora.

Ali Lyle Goldstein, direktor Asia Engagementa pri think tanku Defense Priorities sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za isti medij da bi oklijevao nazvati ga nosačem drona na temelju samo jedne satelitske slike.

Strateški, međutim, rekao je da bi to imalo smisla.

Dronovi imaju relativno mali domet, što ograničava njihovo raspoređivanje dalje od obale, rekao je Goldstein, tako da bi posjedovanje nosača dalo kineskoj mornarici 'robusnu' mrežu i omogućilo napad letjelicama različitih vrsta.

'Provodim puno vremena gledajući tajvanske scenarije i mislim da bi Kina zaista željela razmjestiti ogromne količine ovih eksplozivnih dronova kao svoje glavno oružje', rekao je.

Mogući bespilotni matični brod primijećen je samo nekoliko tjedana nakon što je treći kineski nosač započeo s testiranjem na moru.