Ruska vojska više nema sposobnost ostvarivanja velikih teritorijalnih pomaka u Ukrajini, smatra general Oleksandr Sirski, koji je ovog ljeta smijenjen s dužnosti vrhovnog zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga.

U razgovoru za BBC ustvrdio je da je ukrajinska vojska uspjela iscrpiti ruske snage kombinacijom obrambenih operacija, napada na slabe točke protivničkih položaja i sve intenzivnije uporabe novih tehnologija.

'Stabilizirali smo bojišnicu i slomili rusku sposobnost napredovanja', poručio je Sirski.

'Na svakog poginulog Ukrajinca dolazi do 11 Rusa'

Prema njegovim tvrdnjama, ukupni ruski vojni gubici tijekom rata šest su puta veći od ukrajinskih. Kada se promatraju isključivo poginuli vojnici, taj je omjer, tvrdi, još nepovoljniji za Moskvu.

'Ako računamo samo poginule, razlika je do 11 puta', rekao je.

Britanske obavještajne službe procjenjuju da je od početka ruske invazije u veljači 2022. poginulo oko 500.000 ruskih vojnika. Američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procijenio je da je Ukrajina do lipnja 2026. izgubila do 150.000 poginulih vojnika.

Sirski smatra da upravo razlika u gubicima objašnjava zašto ruska vojska, unatoč brojčanoj nadmoći, sve teže ostvaruje napredak.

Prema njegovim podacima, Rusija je tijekom prvih šest mjeseci 2026. ostvarila neto teritorijalni dobitak od samo 61 četvornog kilometra.

Sličan trend zabilježio je i američki Institut za proučavanje rata (ISW), koji je procijenio da je Rusija tijekom rujna izgubila više teritorija nego što ga je osvojila.

Smijenjen nakon sukoba s ministrom obrane

Sirski je na čelo ukrajinske vojske imenovan 2024. godine, nakon što se prethodno istaknuo u obrani Kijeva na početku invazije i uspješnoj ukrajinskoj protuofenzivi u Harkivskoj oblasti u jesen 2022.

No njegov mandat obilježile su i kontroverze, osobito zbog povlačenja ukrajinskih snaga iz Avdijivke, Vuhledara i područja oko Pokrovska.

Ovog ljeta predsjednik Volodimir Zelenski smijenio ga je nakon ozbiljnog sukoba s tadašnjim ministrom obrane Mihajlom Fedorovom.

Fedorov je tvrdio da vojni vrh pod Sirskim nije dovoljno brzo prilagođavao način ratovanja novim tehnološkim okolnostima te da je blokirao pojedine njegove inicijative. Zelenski je najprije smijenio Fedorova, no nakon masovnih uličnih prosvjeda odlučio je razriješiti i Sirskog.

Na njegovo mjesto imenovan je 43-godišnji general-bojnik Mihajlo Drapatij.

Sukob oko dronova i vojne opreme

Sirski je za BBC potvrdio da je s Fedorovom imao ozbiljne nesuglasice, ali je odbacio tvrdnje da se protivio modernizaciji vojske. Prema njegovim riječima, problem je bio u načinu nabave i raspodjele vojne opreme.

Optužio je Fedorova da je pretjerano favorizirao dronove, dok je zanemarivao druga sredstva nužna za djelovanje na bojišnici, uključujući besposadna kopnena vozila, terenska vozila i motocikle.

'Stvorio je neravnotežu u opskrbi', ustvrdio je Sirski.

Dodao je da ni opskrba dronovima nije bila dovoljna jer su ukrajinske postrojbe dobivale tek polovicu potrebnih količina.

'Dronovi su odgovorni za 80 posto ruskih gubitaka'

Bivši zapovjednik posebno je odbacio kritike da je pripadao staroj vojnoj školi koja nije razumjela tehnološke promjene. Istaknuo je da je upravo tijekom njegova zapovijedanja uporaba dronova dosegnula dotad nezabilježene razmjere.

Podsjetio je da je Ukrajina prva uspostavila Snage besposadnih sustava kao zasebnu granu oružanih snaga. Prema njegovoj procjeni, dronovi danas uzrokuju oko 80 posto ruskih vojnih gubitaka.

Ukrajina je, dodao je, razvila i sposobnost izvođenja napada duboko na ruskom teritoriju, na udaljenostima većima od 2000 kilometara.

Optužbe da je vojnike ostavljao u gotovo bezizlaznim položajima

Jedna od najtežih kritika na račun Sirskog odnosi se na način na koji je zapovijedao postrojbama tijekom ruskih ofenziva.

Vojnici koji su ranije razgovarali s BBC-jem tvrdili su da su dobivali zapovijedi da pod svaku cijenu zadrže položaje, čak i kada im je prijetilo potpuno okruženje.

Prema njihovim iskazima, dopuštenje za povlačenje često je dolazilo prekasno, što je dovodilo do velikih gubitaka.

Sirski nije negirao da je takvih situacija bilo, ali je naglasio da se ukrajinska vojska suočavala s protivnikom koji je raspolagao znatno većim resursima.

Prema njegovim riječima, Rusija je tijekom 2025. imala prednost od 18 prema jedan kada je riječ o borbenim zrakoplovima i bombama. Istodobno je raspolagala približno dva i pol puta većim količinama topništva i topničkog streljiva.

Rusija, dodao je, ima i oko četiri milijuna vojno obučenih muškaraca koje potencijalno može mobilizirati.

Branio kontroverznu operaciju u Kursku

Sirski se osvrnuo i na jednu od najpoznatijih operacija tijekom svojeg zapovijedanja – ukrajinski prodor u rusku Kursku oblast u kolovozu 2024.

Operacija je završila povlačenjem ukrajinskih snaga sljedećeg proljeća, a pojedini vojnici opisali su ga kao katastrofalno. Bivši zapovjednik, međutim, tvrdi da je upad u Kursku oblast bio nužan.

Objasnio je da su ruske snage u ljeto 2024. napredovale na gotovo svim glavnim pravcima, raspolažući na pojedinim dijelovima bojišnice i šest puta većim brojem vojnika.

Prema njegovu tumačenju, operacija u Kursku prisilila je Moskvu da preusmjeri dio svojih snaga i tako smanji pritisak na ukrajinske položaje na istoku i jugu. Time su iscrpljene ukrajinske brigade dobile vrijeme za oporavak i reorganizaciju.

Upozorenje Europi: 'Odbacite iluziju da rat neće doći'

Sirski je u intervjuu uputio i ozbiljno upozorenje europskim državama. Smatra da europski saveznici ne bi smjeli pretpostavljati da će ruske teritorijalne ambicije završiti u Ukrajini.

Pozvao ih je da već sada počnu pripreme za mogućnost šireg sukoba. 'Odbacite sve iluzije da rat neće doći', poručio je.

Prema njegovoj ocjeni, europske države moraju ozbiljnije pristupiti jačanju obrambenih sposobnosti i pripremi za sigurnosne izazove koji bi mogli uslijediti.

Budućnost rata pripada robotima i umjetnoj inteligenciji

Govoreći o budućnosti ratovanja, Sirski je predvidio još snažniji razvoj automatiziranih sustava, robotike i umjetne inteligencije.

Smatra da će se sve veći broj konvencionalnih oružanih sustava opremati tehnologijama koje omogućuju preciznije upravljanje i samostalno izvršavanje pojedinih zadataka.

'Čak i obična oružja danas dobivaju sustave upravljanja temeljene na umjetnoj inteligenciji kako bi im se povećale sposobnosti', rekao je.

Takva tehnologija mogla bi ponovno povećati važnost tenkova i drugih oklopnih vozila, koja su zbog masovne uporabe dronova postala posebno ranjiva. Prema njegovim riječima, Rusija i Ukrajina već se natječu u razvoju aktivnih obrambenih sustava namijenjenih zaštiti oklopnih vozila.

Ipak, smatra da tehnologija neće potpuno zamijeniti ljude na bojišnici.

'Ljudska uloga ostat će presudna jer će ljudi morati upravljati tim sustavima', zaključio je Sirski.