Sabor je krajem godine većinom glasova, uz protivljenje oporbe, usvojio prijedloge Zakona o prostornom uređenju, Zakona o građenju te Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji na snagu stupaju prvim danom nove godine.

"Bačićevi zakoni"

Prema takozvanim Bačićevim zakonima, kolokvijalno nazvanim prema resornom ministru, svi prostorni planovi moraju biti digitalizirani, standardizirani i povezani s eDozvolama.

Ishođenje građevinskih dozvola, prvenstveno za obiteljske kuće, ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana. Etažiranje turističkih građevina može se provoditi samo u zonama hotela visoke kategorije.

Prvi put se propisuje obveza Plana održavanja zgrada, kao i BIM model koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model čime se povećava točnost i učinkovitost gradnje.

Vraća se i institut urbane komasacije ukinut 2014. godine. Obuhvat komasacije, koju može tražiti i 50 posto plus jedan vlasnik zemljišta, propisuje jedinica lokalne samouprave.

Od 1. siječnja ove godine, sukladno Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, kažnjavat će se upravitelji zgrada koji nisu predali zahtjev za OIB zgrade.

Donošenje zakona o prostornom uređenju i gradnji obilježile su oštre kritike oporbe koja smatra da se  tim zakonima ide na ruku interesima krupnog kapitala i na štetu građana, pa je najavila i obraćanje Ustavnom sudu i pokretanje referenduma.

Ukidanje penalizacije, povećanje invalidskih mirovina

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) stupio je na snagu u srpnju, no dio odredbi u primjeni je od 1. siječnja, a ukidanje penalizacije je među najvažnijima.

Tako se korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida smanjenje polaznog faktora, odnosno penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života. Ukidanje penalizacije odnosi se i na zatečene korisnike koji su propisanu starosnu dob navršili prije 1. siječnja 2026.

Osim toga, od 1. siječnja korisnicima invalidske mirovine povećava se invalidska mirovina za 10 posto, i to povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine. Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu povećao se s 1,0 na 1,1, a za izračun zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s 0,8 na 0,9.

Na snagu su stupile i izmjene u području rada i korištenja mirovine te je tako uvedena mogućnost rada duljeg od polovice punog radnog vremena, što obuhvaća i puno radno vrijeme, s navršenih 65 godina života uz isplatu pola mirovine.

Uz to, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti, između ostalih, omogućuje se stjecanje prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti.

Također se omogućuje isplata mirovine korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili opće nesposobnosti za rad te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.

Od 1. siječnja na snagu stupaju odredbe Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima se mijenja djelokrug za obavljanje poslova isplate državnih poticajnih sredstava s Ministarstva financija na Ministarstvo rada.

Na snagu stupa i Uredba o visini minimalne plaće za 2026., koja je utvrđena u bruto iznosu od 1050 eura.

Novi kriteriji za dopunski rad u zdravstvu

Ministarstvo zdravstva donijelo je uputu za dopunski rad zdravstvenih radnika od Nove godine kojom se uvode novi kriteriji za rad kod privatnih poslodavaca ovisno o listama čekanja u matičnim ustanovama, pri čemu se u djelatnostima gdje se čeka duže od 120 dana dopunski rad neće odobravati.

Riječ je o uputi poslanoj bolničkim ravnateljima kojom se po prvi put precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Uputa stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine i primjenjuje se na zdravstvene radnike koji od tog datuma zatraže suglasnost za dopunski rad. Za zdravstvene radnike koji već imaju važeću suglasnost, nova će se pravila primjenjivati u trenutku potpisivanja novog ugovora.

Kulturna iskaznica 

Mladi koji navrše 18 godina od 1. siječnja imat će u sklopu projekta Kulturne iskaznice pravo na vaucher od 100 eura koji će moći iskoristiti za kulturne potrebe po vlastitom izboru.

Njime će moći kupiti knjigu, ulaznicu za kino, kazalište, izložbu, koncert klasične ili jazz glazbe, pretplatiti se na dnevne novine i slično.

Ministarstvo kulture i medija uvelo je Kulturnu iskaznicu kako bi se mladu generaciju privuklo kulturi i učinilo ju se dostupnijom u svim dijelovima Hrvatske. Njome se, isto tako, potiče one koji stvaraju kulturne sadržaje da se približe toj dobnoj skupini.

Od 1. siječnja povećava se minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova sa 6,06 na 6,56 eura, a temeljem izmjena Pravilnika o porezu na dohodak studentima se za 10 posto povećava neoporezivi primitak te će on u 2026. biti 12.000 eura.