FILOZOF HABERMAS

'Propast europskog projekta odvela bi svijet u katastrofu!'

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 30.11.2011 09:50
  • Objavljeno 30.11.2011 u 07:00
Eurozona euro u vatri kriza bankrot

Eurozona euro u vatri kriza bankrot

Izvor: Reuters / Autor: Lisi Niesner

Slavni njemački filozof Juergen Habermas, jedan od intelektualnih titana Europe, u svojem najnovijem djelu 'O ustavu Europe' pledira za demokratsku budućnost kontinenta čije jedinstvo i temelje sve više nagriza kriza eura

U njemačkom dnevniku Frankfurter Allgemeine Zeitung 4. studenog ove godine, dok se u Grčkoj premijerskog mjesta još uvijek jedva držao Georgios Papandreu, izašao je veliki komentar s dramatičnim naslovom 'Spasite dostojanstvo demokracije'. Ovaj imperativni apel, upućen političkim elitama Europske unije, a ponajviše njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, napisao je slavni njemački filozof Juergen Habermas, jedan od najvažnijih svjetskih intelektualaca 20. stoljeća.

Habermas danas ima 82 godine, ponekad se pri javnim nastupima prilično fizički izmori, no i dalje je intelektualno i politički svjestan, a ponajviše zabrinut. Iz te zabrinutosti nastala je i kratka knjiga 'Zur Verfassung Europas' (iliti 'O ustavu Europe'), u kojoj se ovaj filozof zalaže za očuvanje europskih vrijednosti, za koje smatra da nestaju zbog dugotrajne krize eura. Habermasa, kao što se to vidi i iz teksta objavljenog u FAZ-u, najviše smeta izostanak demokracije u odlučivanju unutar EU-a, čiji se glavni ljudi vode stavom da je 'manje demokracije dobro za smirivanje financijskih tržišta'.

Filozof je tako stao na stranu bivšeg grčkog premijera i njegove ideje o održavanju referenduma, koja je ekspresnom akcijom najmoćnijih ljudi EU-a brzo ugušena. Malo poslije toga više ni Papandreou, kojeg Habermas naziva 'tragičnim herojem', nije bio grčki premijer.

Podrivanje demokracije pod utjecajem krize eura i financijskih tržišta tema je i knjige 'O ustavu Europe'. Habermas smatra da se sva moć preselila u ruke tehnokrata, koji su izvršili svojevrsni coup d'etat. Po Habermasu, Europski parlament nema nikakvog utjecaja, Europska komisija se nalazi 'u čudnoj, suspendiranoj poziciji', bez ikakve odgovornosti za svoja djela. Ipak, najviše je problematičan Europski savjet, koji po Lisabonskom ugovoru ima centralnu ulogu, a zapravo je 'demokratska anomalija', 'vladajuće tijelo bez legitimiteta za donošenje odluka'. Habermas konstatira da su sada u Europi države taoci tržišta, umjesto da one upravljaju njima.

U razgovoru za Der Spiegel na tu temu, Habermas dijagnosticira ovakvu situaciju: 'Negdje krajem 2008. postalo mi je jasno da se proces europskog proširenja, integracije i demokratizacije ne kreće sam od sebe te da ga se može i okrenuti u suprotnom pravcu. Prvi puta u povijesti EU-a svjedočimo rastakanju demokracije, za što sam mislio da je nemoguće. Dakle, došli smo do novog raskrižja.' Tome definitivno ne pomaže ni činjenica što su 'političke elite izgubile interes objašnjavati ljudima; jedino ih zanima vlastita moć'.

Habermas je daleko od euroskeptika; on je jedan od najvećih zagovaratelja Europe i Europske unije, ali mu se nimalo ne sviđa aktualni trenutak i erodiranje demokracije koji proizvodi. Stoga smatra da je vrijeme za građansku pobunu: 'Građani svake pojedinačne zemlje, koji su dosad mirno promatrali promjenu odnosa odgovornosti, trebaju početi vršiti sve veći utjecaj na svoje nacionalne vlade, koje se kreću po sivim zonama svojih ustava.'

Njemački filozof također upozorava da bi 'propast europskog projekta mogla imati katastrofalne posljedice': 'Pitanje je koliko će nam onda vremena trebati da dođemo do ovog statusa quo. Kada je njemačka revolucija 1848. krahirala, važno je sjetiti se da je nama Nijemcima trebalo sto godina kako bismo došli do takvog nivoa demokracije.'

Ukratko, Juergen Habermas apelira da se kriza eura razriješi s više demokracije i više europske integracije, a ne kroz dogovore par političara, koji panično pokušavaju smiriti tržišta. Naravno, današnja Europa, odnosno njena politička elita, ima i još jednu specifičnu karakteristiku: nije pretjerano zainteresirana za promišljanja svojih najvećih intelektualaca. Naime, njihove dionice ne igraju veliku ulogu na međunarodnim financijskim tržištima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi