Dominik Fapali iz Tehničko-prirodoslovne gimnazije Ruđer Bošković iz Osijeka jedan je od 7.700 hrvatskih maturanata koji su kao izborni predmet na državnoj maturi polagali biologiju. On je uvjeren kako je točno odgovorio na pitanje o pelikanima koje su neki od njegovih kolega proglasili bauk-pitanjem o kojemu bruji čitava regija. Istražili smo u čemu je kvaka s pitanjem: zašto pelikani koji lete sami imaju veći broj otkucaja srca od pelikana koji lete u jatu?
'Pitanja nisu bila teška, ali je najveći problem što smo se vodili prema onima iz ranijih matura, a ove godine nije bio takav raspored gradiva nego se koncentriralo na neke druge stvari. Sve se to nalazi u udžbenicima i literaturi koju smo prošli u protekle četiri godine', govori za tportal osječki maturant Dominik Fapali koji se priprema za studij sestrinstva u Osijeku.
Iako mu biologija nije uvjet, za nju se pored osnovnih predmeta te kemije i fizike odlučio, jer mu može donijeti dodatnih 15 posto bodova prilikom upisa na željeni studij. Smatra kako bi takav ispit najbolje mogli riješiti gimnazijalci dok mu je teško procijeniti jesu li to pitanja na koja bi trebali znati odgovoriti i prosječni hrvatski srednjoškolci koji su, primjerice, iz biologije imali trojku.
Na famozno pitanje: ‘Istraživanja su dokazala da pelikani koji lete sami imaju veći broj otkucaja srca od pelikana koji lete u jatu. Jednom rečenicom objasnite zašto se pelikanima kada lete u skupinama smanjuje broj otkucaja srca?’ Dominik je ponudio svoj odgovor koji je, objašnjava on, malo precizniji od onoga s kojim se izišlo u javnost, a koji glasi da su ‘pelikani koji lete u jatu manje opterećeni’.
Njihov je odgovor da se smanjuje otpor zraka, a ja sam bio nešto precizniji pa sam napisao da se smanjuje utrošak energije potreban za prelet. Kada se pogleda, to je isto, ali ne znam hoće li se odgovor priznati. Bilo je više pitanja na koje se moglo ponuditi više odgovora. Slično je i s pitanjem u svezi ministarstva i studenata koji obavlja pokuse na gatalinkama gdje se trebao navesti jedan razlog zbog čega ministarstvo to ne bi odobrilo. Jedan je mogući odgovor kako je gatalinka zaštićena vrsta, a na prošlim se maturama pojavljivalo nešto slično i kao odgovor se priznavalo kako nije u redu ubijati životinje', objašnjava ovaj maturant.
Za izv. prof. dr. sc. Enriha Merdića, pročelnika Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dvojbi nema, maturanti koji izlaze na državnu maturu iz biologije nakon završetka srednje škole bi trebali znati odgovoriti na ovakva pitanja.
'Biologija je znanost o životu. To je jedno veliko područje, a učenici su kroz četiri godine obrazovanja u srednjoj školi imali prilično takvoga sadržaja koji se može pitati na više različitih nivoa. Pojedinačno jedno takvo razlikovno pitanje koje traži razmišljanje, višu razinu kognitivnog odgovora je u redu, ali ako je većina takvih, onda se s tim ne slažem', kaže pročelnik Merdić.
Čitav slučaj zaintrigirao je i hrvatskog inovatora te vlasnika Rimac automobila Matu Rimca koji je u statusu na svojem facebook-profilu napisao: ‘Zamisli, moraju upaliti glavu. Nije pisalo u knjizi! Grozno!’
Ključ rješenja za doc. dr. sc. Almu Mikušku, također s Odjela za biologiju osječkog Sveučilišta jest u formulaciji samih pitanja.
'Umjesto pelikana mogle su se upotrijebiti ptice u migracijama i mislim kako bi u tom slučaju puno učenika odgovorilo na pitanje bez problema, posebice oni koji se pripremaju za biologiju kao izborni predmet. Učenici imaju znanje, ali pitanje može biti zbunjujuće. Ako su oni koji su pitanja sastavljali željeli zbuniti maturante, ovo nije pravi način. Ako mislimo ocijeniti znanje i dobiti točan odgovor, onda treba postaviti konkretna pitanja', smatra ova docentica.
