Povjerenica hrvatskog projekta je Ida Križaj Leko, a članovi autorskoga tima su Ana Boljar, Jana Čulek, Iva Peručić, Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić te Marko-Luka Zubčić

Projekt "Inteligencija grešaka" sastavljen je od tri ključna elementa: "Instituta grešaka", "Repozitorija grešaka" i "Imaginarija" te se izravno povezuje s krovnom temom ovogodišnjeg izdanja Bijenala "Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.“ otvarajući prostor za propitivanje vlastitih pogrešaka, ne kao slabosti, već kao potencijala za učenje, preoblikovanje i održiv razvoj.

Kustos Venecijanskog bijenala Carlo Ratti pozvao je stručnjake iz različitih područja djelovanja, okupljene oko arhitekture kao katalizatora, da se suoče s rastućom krizom izgrađenog okoliša te se upuste u potragu za rješenjima u vidu evolutivnih procesa zarastanja, mutacije ili korekcije postojećih negativnih trendova u prostoru.

Važnost podsvijesti

U projektu "Inteligencija grešaka" autori se suočavaju s izazovom grešaka zatečenih u prostoru izgrađenog okoliša. Analizom grešaka, razumijevanjem njihovih uzoraka, izvora i devijacija tijekom procesa nastanka želi se naučiti i uočiti potencijale u njima samima, fleksibilno reagirati te razviti nove metode arhitektonskih intervencija s potencijalom pozitivnog preokreta zatečenog stanja.

Hrvatski paviljon otvorila je izaslanica ministrice kulture i medija, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković osvrnuvši se na važnost zajednice koja se gradi oko projekata hrvatskih paviljona za Venecijanski bijenale kroz niz godina, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija.

"Čitav proces koji započinje u razgovorima, promišljanjima, dijalogu jako je važan jer iz tih razgovora proizlaze i mnoge druge dobre stvari kojih možda nismo odmah svjesni, ali svakako se dogode u budućnosti", istaknula je.

Tudor Perković izrazila je uvjerenje da će hrvatski paviljon izazvati velik interes međunarodne javnosti te da će pridonijeti razvoju suvremene arhitektonske misli u Hrvatskoj i izvan njezinih granica.

"Ovo je projekt kakav smo željeli, otvoreni projekt, participativan projekt koji će sigurno imati svoju dugovječnost, projekt koji sigurno neće biti jednokratan, koji sigurno neće biti zatvoren", istaknula je Tudor Perković.

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina osvrnula se na temu ovogodišnjeg bijenala koja je u fokus stavila inteligenciju - ljudsku, neljudsku, umjetnu, prirodnu, spontanu ili kolektivnu.

'Greške ne poznaju granice'

"Kroz pojam 'intelligens' – koji se vraća na latinsku etimologiju značenja 'čitanja među redovima', 'razabiranja', svi ovi paviljoni nas pozivaju da osluškujemo složenost svijeta oko nas i reagiramo na njega promišljeno, empatično i odgovorno", istaknula je Roth Čerina.

Predsjednik Povjerenstva za odabir projekta Tonči Čerina posebno je istaknuo važnost Repozitorija grešaka koji nastaje kroz projekt jer gradi suradnju koja je puno veća od lokalnog konteksta i ima univerzalnu vrijednost, dodajući da je izgrađeni prostor, odnosno okoliš, samo jedan i to je ovaj planet, a greške ne poznaju granice.

"Ovaj se projekt zasniva na suočavanju s greškama. On te greške pronalazi i istražuje, mapira te radi čitav repozitorij koji onda postaje ishodište za bolje razumijevanje djelovanja arhitekata u prostoru, kako ne ponoviti te greške", rekao je.  

"Greške se u kontekstu projekta promatraju kao stanja stvorena ljudskim djelovanjem ili nedjelovanjem koja se prostorno manifestiraju unutar našeg okoliša", istaknula je povjerenica Ida Križaj Leko te obrazložila je kako projekt "Inteligencija grešaka" poziva na drugačiji pristup - onaj koji ostaje uz grešku i promatra što od nje može naučiti.   Hrvatski paviljon u venecijanskom Arsenalu moći će se razgledati do 23. studenoga.