Premijer Andrej Plenković položio je u srijedu, u povodu 29. obljetnice raketiranja Banskih dvora lovorov vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade, ističući da je to bio prekretnički trenutak jer je Hrvatski sabor iste noći izglasao neovisnost i prekinuo sve veze s bivšom državom
„Danas je 29. obljetnica raketiranja Banskih dvora, 7. listopada 1991. godine kada su avioni JNA pokušali likvidirati predsjednika Tuđmana i tadašnje hrvatsko vodstvo, a i predstavnike Republike Hrvatske u tadašnjim još uvijek saveznim institucijama”, rekao je premijer novinarima.
Taj trenutak, dodao je, bio je prekretnički zbog toga što je Hrvatski sabor dan nakon toga, odnosno iste noći izglasao neovisnost i prekinuo i u formalno-pravnom smislu, nakon odluke od 25. lipnja 1991., sve ustavno-pravne veze s bivšom državom.
vezane vijesti
![[FOTO/VIDEO] Pogledajte kako izgleda bojevo gađanje i raketiranje helikopotera Kiowa Warrior, a Hrvatska vojska ima još jedno iznenađenje](/media/thumbnail/500x300/1304637.jpeg?cropId=1440215)
„Zato je važno da se prisjetimo i ovog dana i žrtve koja je tada nastradala, a isto tako i sutrašnjeg Spomendana Hrvatskog sabora jer je to jedna od najključnijih odluka koja je donošena u posebnim okolnostima u dvorani, u podrumu Ine prije 29 godina”, zaključio je premijer.
Avioni tadašnje JNA su u poslijepodnevnim satima 7. listopada 1991. raketirali i teško oštetili Banske dvore, sjedište hrvatske Vlade, u kojima je tada bila i rezidencija prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i u kojoj se nalazio u trenutku napada.
Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene, srušen je dio krova Banskih dvora, a oštećeni su pročelje i gotovo sve prostorije.
Banski su dvori raketirani oko 15 sati, dva jugoslavenska borbena aviona ispalila su na zgradu šest raketa, jedna je pogodila palaču, ostale su pale na susjedne zgrade. U trenutku napada, predsjednik Tuđman razgovarao je u zgradi sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima jugoslavenskog Predsjedništva i vlade.
Početkom listopada 1991. agresija JNA i pobunjenih lokalnih Srba zahvatila je gotovo cijelu Hrvatsku, napadnuti su Vukovar, Osijek, Karlovac, Gospić, Dubrovnik te brojna manja mjesta.
U to je vrijeme istjecao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti.
EZ vjerovala je da se jugoslavenska kriza i srpska agresija mogu riješiti mirnim putem, pa je od Hrvatske tražila da privremeno odgodi svoju odluku o neovisnosti.
Dan nakon napada na Banske dvore, 8. listopada 1991, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti Hrvatske.
Tu odluku Sabor je, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
