Primarna tržišta Njemačke, Italije i Slovenije podbacila su, ali, kako reče direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, zato su rezultatima ugodno iznenadila sekundarna tržišta Nizozemske, Velike Britanije, Švedske i Poljske koja su u velikom plusu s porastom noćenja i dolazaka.

Pad s naših emitivnih tržišta bio je uzrokovan prije svega radi drugačijeg rasporeda praznika, što je poremetilo dinamiku odvijanja predsezone. Veliki vjerski blagdani ove godine pomaknuti su iz travnja u ožujak te iz lipnja u svibanj. Negativnom trendu ovogodišnje turističke sezone doprinijela je također aktualna recesija i usporeni oporavak nacionalnih ekonomija, posebno tržište Italije i Slovenije, a zatim i Njemačke.

Na sve to nadovezala se i problematika uvođenja viznog režima za goste s ruskog i ukrajinskog tržišta te poplave u najznačajnijim emitivnim tržištima, na području Austrije, južne i istočne Njemačke te manjim dijelom Mađarske i Češke, a izuzetno loše vremenske prilike nisu zaobišle ni Istru: u tri mjeseca bilo je gotovo 50 dana kiše.

Financijski izuzetno značajno rusko tržište, koje je ranijih godina bilo u porastu, zabilježilo je negativan trend, no ne zbog tržišnog aspekta, već zbog administrativnog problema uvođenja novog viznog režima.

Statistički podaci su negativni, no kako veli Ivošević, to je samo jedan indikator sezone jer tek po isteku srpnja i pregleda stanja po smještajnim jedinicama moći će se analizirati sezona.

Od Nijemaca, čiji je 'udio u turističkom minusu' u Istri i najveći, ipak se očekuju da će popraviti sezonu. Naime, u nekoliko njemačkih regija tek sad počinju školski praznici, koji su lane padali nekoliko tjedana ranije.