Pritom je iznio i neobičnu poruku o ruskom plinu, rekavši da se nada kako će jednoga dana moći poručiti: ‘Volim miris ruskog plina ujutro’.

Braun, zastupnik u Europskom parlamentu i čelnik stranke Konfederacija Poljske krune, govorio je na konferenciji održanoj u srijedu u njemačkom Lubminu, zajedno s političarima krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), izvijestio je poljski TVN24.

Lubmin, u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje na sjeveroistoku Njemačke, mjesto je na kojem su plinovodi Sjeverni tok izlazili na kopno nakon prolaska ispod Baltičkog mora iz Rusije.

‘Sjeverni tok 1, a vjerojatno i Sjeverni tok 2, ponovno će biti pokrenuti. Ruski plin teći će prema zapadu jer će bez njega Europa bankrotirati’, izjavio je Braun.

Umjesto da se protivi projektu, smatra da bi Varšava trebala nastojati postati njegov suvlasnik.

‘Poljska bi trebala sudjelovati, a ne bojkotirati. Poljska bi trebala biti inicijator’, poručio je, predloživši da Poljska preuzme udio u Sjevernom toku.

Poljski ministar: ‘Sramota i izdaja’

Braunove izjave u izravnoj su suprotnosti s dugogodišnjom poljskom politikom protivljenja Sjevernom toku. Plinovodi su izgrađeni kako bi ruski plin izravno stizao u Njemačku, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu.

Poljski ministar energetike Miłosz Motyka oštro je osudio Braunov istup.

‘Grzegorz Braun podržao je protupoljski Sjeverni tok. Sramota i izdaja’, napisao je Motyka.

Ministar je poručio da podrška plinovodu nije u skladu s nacionalnim interesima Poljske te da zapravo znači podupiranje Rusije predsjednika Vladimira Putina.

Varšava već godinama upozorava da ovisnost o ruskim energentima Moskvi omogućuje financiranje rata i korištenje opskrbe plinom kao sredstva političkog pritiska na europske države.

AfD želi povratak ruskog plina

Braun je na konferenciji u Lubminu nastupio uz zastupnika AfD-a Steffena Kotréa. Ta njemačka stranka zalaže se za ukidanje sankcija na ruske energente i ponovno pokretanje uvoza plina iz Rusije.

Čelnici AfD-a već pripremaju razgovore s Kirilom Dmitrijevom, gospodarskim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, o mogućem povratku ruskih isporuka plina Njemačkoj. Sastanak bi se, prema dosadašnjim najavama, mogao održati 2027. godine, piše Kyiv Post.

Njemačka savezna vlada protivi se ponovnom otvaranju Sjevernog toka te tvrdi da je zemlja osigurala alternativne izvore energije.

Sjeverni tok 1 prestao je raditi 2022. godine, dok Sjeverni tok 2 nikada nije počeo komercijalno funkcionirati. Njemačka je 22. veljače 2022., dva dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu, zaustavila postupak njegova certificiranja.

U rujnu iste godine podvodne eksplozije oštetile su tri od četiri cijevi obaju plinovoda.

Svaki pokušaj njihova ponovnog pokretanja suočio bi se s ozbiljnim pravnim i političkim preprekama. Plinovodi su i dalje obuhvaćeni američkim i europskim sankcijama, a za obnovu rada bilo bi potrebno odobrenje njemačke vlade.

SAD i Rusija razgovaraju o mogućem dogovoru

Braunove izjave stigle su u trenutku kada američki i ruski dužnosnici istražuju mogućnost uključivanja američkog investitora u projekt Sjevernog toka, izvijestio je Reuters pozivajući se na pet osoba upoznatih s razgovorima.

U razgovorima su sudjelovali američki izaslanik Jared Kushner i Dmitrijev, no nije poznato u kojoj su mjeri konkretno razgovarali o plinovodima.

Jedan dužnosnik Bijele kuće izjavio je da ‘u posljednje vrijeme nije bilo razgovora o Sjevernom toku’, dok je drugi američki dužnosnik ocijenio da je postizanje dogovora u srednjoročnom razdoblju malo vjerojatno.

Poljska i baltičke države i dalje se odlučno protive obnovi isporuka ruskog plina tim pravcem. Smatraju da bi ponovno pokretanje plinovoda ugrozilo europsku sigurnost i Moskvi omogućilo dodatne prihode za financiranje rata protiv Ukrajine.