Pridružujući se širem regionalnom zaokretu, u sklopu kojeg su gotovo sve europske zemlje koje graniče s Rusijom – s izuzetkom Norveške – najavile izlazak iz globalnog sporazuma koji zabranjuje takvo oružje, Poljska želi koristiti protupješačke mine kako bi ojačala granice prema Bjelorusiji i Rusiji.

‘Zainteresirani smo za velike količine, i to što je prije moguće’, rekao je zamjenik ministra obrane Pawel Zalewski u razgovoru za Reuters.

Obrambeni projekt

Mine bi bile dio programa ‘Istočni štit’, obrambenog projekta usmjerenog na utvrđivanje poljskih granica s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingradom, rekao je Zalewski.

Na pitanje bi li proizvodnja mina mogla započeti već sljedeće godine, nakon što se dovrši proces povlačenja iz Ottawske konvencije, Zalewski je odgovorio: ‘To bih jako volio. Imamo takve potrebe.’

Poljska je proces povlačenja iz Ottawske konvencije započela u kolovozu te je ranije navodila da bi, ako bude potrebno, mogla ponovno pokrenuti proizvodnju protupješačkih mina, no formalna odluka do sada nije bila donesena. Izjave Pawela Zalewskog prva su službena potvrda iz Varšave da će se u taj potez doista ići. Prema podacima Landmine and Cluster Munitions Monitora, Poljska je Ujedinjenim narodima još 1995. godine priopćila da je sredinom 1980-ih odustala od proizvodnje protupješačkih mina te da je izvoz takvog oružja prestao.

Državna tvrtka Belma, koja poljskoj vojsci već isporučuje nekoliko drugih vrsta mina, objavila je da će Poljska u sklopu programa ‘Istočni štit’ biti opremljena s milijunima mina kako bi osigurala svoju istočnu granicu dugu 800 kilometara.

‘Pripremamo se za poljsku potražnju koja bi mogla iznositi 5 do 6 milijuna mina svih vrsta’, rekao je za Reuters direktor Belme Jaroslaw Zakrzewski.

Dodao je da, iako ministarstvo obrane još nije poslalo službenu narudžbu, tvrtka već sljedeće godine može proizvesti do 1,2 milijuna mina svih vrsta, uključujući i protupješačke mine. Belma trenutačno proizvodi oko 100.000 mina godišnje. Ministar je rekao da će isporuka mina Ukrajini ovisiti o proizvodnim kapacitetima.

‘Naša polazišna točka su vlastite potrebe. No za nas je Ukrajina apsolutni prioritet, jer se europska i poljska sigurnosna linija nalazi na rusko-ukrajinskoj bojišnici’, rekao je Zalewski.

Zakrzewski iz Belme rekao je da je izvoz u Ukrajinu moguć te da su države članice NATO-a koje graniče s Rusijom, uključujući baltičke zemlje, već iskazale interes za kupnju protupješačkih mina.

Istaknuo je da će domaće potrebe Poljske imati prednost, ali da bi se svaki višak proizvodnje mogao isporučiti saveznicima u regiji.

Litva i Estonija napuštaju sporazum

Ranije ove godine Litva i Finska objavile su da očekuju pokretanje proizvodnje protupješačkih mina sljedeće godine, uslijed rastuće zabrinutosti zbog Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu punog razmjera 2022. godine.

Latvija i Estonija također napuštaju sporazum, ali još nisu najavile konkretne planove proizvodnje, iako su dužnosnici u Rigi poručili da bi, ako se ukaže potreba, proizvodnju mogli brzo pokrenuti, dok Estonija takvu mogućnost vidi kao opciju za budućnost. Prema podacima poljskog ministarstva vanjskih poslova, proizvodnja protupješačkih mina u Poljskoj mogla bi započeti nakon isteka šestomjesečnog razdoblja povlačenja iz sporazuma, 20. veljače 2026. godine.

Ukrajina je također objavila da se povlači iz Ottawske konvencije iz 1997. godine kako bi se učinkovitije mogla braniti od Rusije, koja nije potpisnica tog sporazuma. Obje strane međusobno se optužuju za korištenje protupješačkih mina tijekom rata.

Među ostalim velikim silama koje nisu potpisale taj sporazum nalaze se i SADi Kina.