"Konačni prijedlog zakona predviđa prednost domicilnim lovačkim udrugama pri ostvarivanju prava korištenja lovišta. Istodobno, nijedan prijedlog HPK-a za učinkovitiju zaštitu poljoprivredne proizvodnje nije prihvaćen", naveli su iz Komore.

Takav pristup, kažu, otvara ozbiljno pitanje čije interese Ministarstvo stavlja u prvi plan. "Dok se lovačkim udrugama osiguravaju povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava korištenja lovišta, poljoprivrednici koji trpe štete od divljači i dalje nemaju rješenja koja HPK smatra pravednima i učinkovitima. Ovdje nije riječ o sukobu poljoprivrednika i lovaca, nego o odgovornosti za štete, zaštiti privatne imovine i opstanku domaće poljoprivredne proizvodnje“, istaknuli su iz HPK.

Podsjetili su kako je HPK osnovala stručnu radnu skupinu i pripremila konkretna zakonska rješenja za zaštitu poljoprivredne proizvodnje, pravedniju naknadu šteta i jasnije definiranje odgovornosti. Unatoč tom stručnom radu, Ministarstvo nije prihvatilo nijedan prijedlog Komore.

Poljoprivrednici će morati dokazivati da su pokušali spriječiti štetu

"Poljoprivrednici će trpjeti štetu, a morat će dokazivati da su je pokušali spriječiti. Kada divljač uništi usjeve i nasade, poljoprivrednik trpi izravan gubitak uroda i prihoda", istaknuo je predsjednik HPK Željko Mihelić.

Napomenuo je da predložena zakonska rješenja otvaraju dodatni rizik za poljoprivrednike, jer ostvarivanje naknade povezuju s ispunjavanjem propisanih uvjeta i dokazivanjem ispunjenja njihovih obveza. "Poljoprivrednici ne određuju brojnost divljači niti upravljaju lovištima, ali snose posljedice šteta na svojim površinama. HPK zato smatra neprihvatljivim da se na poljoprivrednike prebacuje nerazmjeran teret zaštite i dokazivanja, bez odgovarajuće odgovornosti ostalih sudionika sustava“, rekao je Mihelić.

Iz Odbora za zakonodavstvo HPK su istaknuli kako se problem odnosi i na štete nastale naletom vozila na divljač, zbog čega je potrebno jasno definirati odgovornost i osigurati učinkovitu zaštitu prava oštećenih građana.

HPK zahtijeva konkretne promjene, odnosno da se tijekom daljnjeg saborskog postupka preispitaju sporne odredbe i ugrade rješenja kojima će se jasno definirati odgovornost za štete od divljači, osigurati pravednija raspodjela obveza i troškova zaštite, spriječiti da nerazmjerni uvjeti onemoguće ostvarivanje naknade štete i osigurati učinkovita zaštita poljoprivredne proizvodnje i privatne imovine.

"Hrvatski poljoprivrednici ne traže povlastice, nego pravedan zakon, jasnu odgovornost i zaštitu svojega rada i imovine. Ne možemo istodobno zahtijevati povećanje domaće proizvodnje hrane i konkurentnost hrvatske poljoprivrede, a ignorirati interese onih koji tu hranu svakodnevno proizvode i snose posljedice šteta na svojim gospodarstvima", poručili su iz HPK.

Izmjenama zakona do održivog lovstva i očuvanja tradicije

Vlada je prošli tjedan u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu, od kojeg, kako je rečeno, očekuje jačanje održivog gospodarenja divljači i pravne sigurnosti svih sudionika sustava, očuvanje tradicije lovstva i razvoj lovnog turizma te smanjenje administrativnih opterećenja.

Predloženim zakonskim izmjenama uvela bi se prednost za domicilne lovačke udruge kod zakupa lovišta, a štete na usjevima od divljači obrađivala bi stalna županijska povjerenstva. Povećale bi se i minimalne površine privatnih lovišta s 500 na tisuću hektara zbog biološke i prostorno zaokružene cjeline. 

Produžuje se i trajanje zakupa s deset na 20 godina zbog većeg ulaganja i pravne sigurnosti, rekao je Beljo, dodajući da se prvi puta uvodi polaganje lovačkog ispita i osposobljavanje iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i MUP-a. Novim se prijedlogom zakona uvodi i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova, radi očuvanja realne vrijednosti naknade tijekom trajanja ugovora.