UPOZNAJTE DRŽAVNICE

Pogledajte koje su zemlje prije Hrvatske izabrale ženu za predsjednicu

19.01.2015 u 09:31

Bionic
Reading

Hrvatska je na šestim po redu predsjedničkim izborima prvi put u svojoj kratkoj demokratskoj povijesti dobila ženu za predsjednicu države. Kakvo je stanje u svijetu, odnosno koliko je plodom urodila ženska borba za ravnopravnost? Rekli bismo tek minimalno, budući da trenutačno tek 11 država na svijetu ima ženu za predsjednicu. Uz novoizabranu hrvatsku predsjednicu, žene se nalaze i na čelu Švicarske, Litve, Argentine, Brazila, Čilea, Kosova, Malte, Srednjoafričke Republike, Južne Koreje i Liberije

'Žene predsjednice u svijetu su malobrojne i toliko rijetke da im pamtimo imena', kaže komunikologinja Smiljana Leinart Novosel, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ističe da su tako posebno u Južnoj Americi poznate tri žene: Dilma Russeff, predsjednica Brazila, argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner i predsjednica Čilea Michelle Bachelet. U Europi, napominje Leinart Novosel, najranije i najdulje predsjednicu je imala Finska. Tarja Halonen postala je predsjednica Finske 2000. godine i bila je na čelu države 12 godina. Mary McAleese izabrana je za predsjednicu Irske 1997. te je bila predsjednica 14 godina u dva uzastopna mandata.

'U međunarodnim odnosima činjenica da je na čelu države žena može značiti prednost jer puno govori o sredini koja se odlučila za predsjednicu. Interesantno je da Kolinda Grabar Kitarović ne dolazi iz socijalno-demokratske stranke već je, kako sama kaže, umjereno konzervativna. Po mom sudu u stanju je privući, i to je i pokazala, birače centra', ocjenjuje profesorica Leinart Novosel.

Prema istraživanjima, žene imaju poseban senzibilitet u javnom djelovanju. Pored znanja posjeduju posebne vještine, to jest osjetljivije su na odnose, pokazuju da im je stalo i u tom smislu imaju podršku birača. Naravno, to ne znači da su manje efikasne u postizanju konkretnih ciljeva.

'Mislim da je to važna povijesna činjenica. Hrvatska je dočekala da dobije prvu predsjednicu. Posebno je dobro to što su konzervativne snage glasale za Kolindu Grabar Kitarović. Sad je pitanje koliko će se odvojiti od svoje stranke i biti predsjednica svih. Očekujem da bez obzira na svoja uvjerenja poštuje tuđa mišljenja. Može imati vlastiti stav, ali mora čuti i glasove drugih', kaže Sanja Sarnavka, predsjednica nevladine udruge B.a.B.e.

Hoće li povijesna činjenica da smo dobili prvu ženu na čelu države možda potaknuti i druge žene da se više angažiraju u svojim strankama kako bi na listama na nadolazećim parlamentarnim izborima imali više žena, obje sugovornice smatraju neizvjesnim, ali ističu i da je svaki primjer uspjeha žene u politici poticajan i 'poruka' kako ženama, tako i muškarcima, da je masa predrasuda neutemeljena. Ponajbolji je primjer politički uspjeh njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je više puta proglašavana 'najmoćnijom ženom svijeta'. Merkel je 2005. postala predsjednica vlade i ujedno prva žena na tom mjestu u njemačkoj povijesti.

Svakako kao civilizacijski doseg ženske borbe za politička prava valja istaknuti i činjenicu da u ovom trenutku čak u deset svjetskih država žene obnašaju premijersku poziciju. Osim Njemačke, premijerke imaju još i Latvija, Norveška, Danska, Peru, Poljska, Haiti, Bangladeš, Trinidad i Tobago te Jamajka.

Žene su na čelu devet država. Marie Louise Coleiro Preca predsjednica je Malte, Catherine Samba-Panza na čelu je Srednjoafričke Republike, predsjednica Južne Koreje je Park Geun-hye, a Ellen Johnson Sirleaf predsjednica Liberije. Među državnicama najpoznatije su predsjednice Litve Dalia Grybauskaite i Kosova Atifete Jahjaga te tri predsjednice u Latinskoj Americi: Michelle Bachelet (Čile), Dilma Russeff (Brazil) i Cristina Fernandez de Kirchner (Argentina). One su uspjele prijeći barijeru takozvanog staklenog krova znanjem, političkim sposobnostima, ali i onim posebnim vještinama razumijevanja ljudi i njihovih poteškoća.

Aktualna predsjednica Litve Dalia Grybauskaite ima 58 godina. i smatraju je Željeznom Lady Baltika. Kao neovisna kandidatkinja s 69,04 posto osvojenih glasova 2009. nadmoćno je odnijela pobjedu već u prvom krugu i postala prva predsjednica Litve. 'Okus pobjede ima težinu odgovornosti', kazala je tada, a jedan od prvih predsjedničkih poteza bio joj je taj da si je prepolovila plaću.

Diplomirala je političku ekonomiju 1983. u Sankt Petersburgu (tadašnji Lenjingrad). Kako potječe iz skromne radničke obitelji, prvotno se školovala radeći u lokalnoj tvornici. Titulu doktorice filozofije stječe 1988. na Akademiji u Moskvi, nakon čega nastavlja obrazovanje iz međunarodnih odnosa 1990. u SAD-u. U bogatoj političkoj i diplomatskoj karijeri obnašala je brojne odgovorne funkcije: bila je veleposlanica Litve u SAD-u, kao ministrica financija vodila je litvanske pregovore sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, nakon čega 2001. postaje ministrica vanjskih poslova.

Ulaskom Litve u EU, od 2004. postaje povjerenica Europske komisije za obrazovanje i kulturu, a nedugo zatim preuzima financijski resor planiranja i proračuna. Zalaže se za preusmjeravanje europskog proračuna k područjima istraživanja i razvoja, a da je njezin rad u Europskoj komisiji cijenjen, govori i podatak da je 2005. imenovana za Povjerenicu godine. Željezna Lady Baltika Dalia Grybauskaite trenutačno obnaša drugi državnički mandat.

Dilma Rousseff postala je 2010. prva žena na čelu najveće latinoameričke zemlje. U listopadu prošle godine, nakon jedne od najoštrijih predsjedničkih kampanja u Brazilu, kao kandidatkinja Radničke partije osvojila je i drugi mandat. U mladosti se borila protiv vojne hunte, zbog čega je bila zatvarana. Inauguraciji početkom siječnja prisustvovalo je 27 državnika i predstavnika zemalja iz cijelog svijeta. Šezdesetsedmogodišnja Dilma Russolff najavila je oštrije mjere borbe protiv korupcije, vraćanje zemlje na put ekonomskog napretka i veću potporu obrazovanju kao središnjem elementu reforme. Obećala je promjene koje će odvesti Brazil u novu fazu čvrstog i održivog rasta.

Cristina Fernandez de Kirchner izabrana je za prvu predsjednicu Argentine 2007. Njezina kandidatura bila je potaknuta činjenicom da je njezin suprug Nestor Kirchner bio predsjednik. Rođena je u argentinskoj pokrajini Buenos Aires, a muža je upoznala studirajući na Pravnom fakultetu u La Plati 1975. Prihvatila je politički život, postali su vodeća snaga stranke lijevog centra Justicialistic Party (Peronistička stranka). Od 1985. Cristina Fernandez bila je senatorica, a njezin suprug guverner provincije Santa Cruiz. Nakon što je 2003. izabran za predsjednika, često su ih uspoređivali s Bilom i Hilary Clinton. Cristinu su također mediji zvali 'Nova Evita', uspoređujući je s glamuroznom argentinskom prvom damom iz 1950. Evom Peron. Cristina je pobijedila na predsjedničkim izborima 2007. budući da je njezin suprug Nestor Kirchner odlučio da se neće ponovno kandidirati te je ona bila kandidatkinja stranke. Tri godine kasnije, Nestor Kirchner preminuo je uslijed srčanog udara, 28. listopada 2010. Novi četverogodišnji predsjednički mandat Cristina Fernandez de Kirchner ponovno je osvojila 2011. godine.

Ljevičarka Michelle Bachelet u prvom je mandatu bila predsjednica Čilea od 2006. do 2010. godine. S obzirom na to da prema čileanskim zakonima ne može imati dva uzastopna mandata, napustila je mjesto predsjednice s rekordnom stopom popularnosti. Nakon četverogodišnje pauze, ponovno je u ožujku 2014. osvojila svoj drugi predsjednički mandat. U međuvremenu na čelu zemlje bio je Sebastian Pinera. Osvojivši ponovno predsjednički mandat, šezdesetdvogodišnja Bachelet postala je i prva osoba u povijesti Čilea koja je izabrana za drugi mandat nakon diktature Augusta Pinocheta (1973. – 1990.). U prvom obraćanju naciji obećala je da će se zalagati za pravednije društvo, smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih, reforme političkog i ekonomskog ustroja koji datira još iz vremena diktature te povećanje poreza da bi se omogućilo besplatno studiranje.

Godine 2011., izabrana je nova predsjednica Kosova Atifeta Jahjaga i s 36 godina postala je najmlađa državnica. Ranije se nije bavila politikom te je predsjednica Kosova postala osvojivši kao nestranačka osoba već u prvom krugu glasanja dvotrećinsku većinu glasova zastupnika Skupštine Kosova. Po struci je diplomirana pravnica te ima čin general-majorice Policije Kosova, što je najviši čin koji nosi neka žena. Stručno se usavršavala u Njemačkoj i SAD-u, odnosno u Europskom centru za sigurnost George Marshall i nacionalnoj akademiji američke savezne policije FBI. U kosovskoj policiji obavljala je razne poslove i prošla sve razine, od ophodnje, kriminalističke istrage do zamjenice generalne direktorice policije. Njezina kandidatura bila je rezultat međustranačkog sporazuma za izlazak iz političke krize.
'Budući da ne možemo promijeniti prošlost, gradit ćemo budućnost učeći na greškama iz prošlosti', izjavila je tada novoizabrana predsjednica Jahjaga poručivši da će biti jamac ustavnosti, zakonitosti i jedinstva zemlje.

Rijetkim zemljama koje se mogu podičiti da imaju na čelu države predsjednicu pridružila se i Hrvatska. Novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u prvom obraćanju javnosti poručila je da će biti predsjednica svih građana i građanki Republike Hrvatske te pozvala na jedinstvo.

'Za sada je komunikacija predsjednice pokazala izuzetnu motivaciju i želju da ljude miri i povezuje. Obećala je da će biti ustrajna u onom što je najavila i na taj način je poslala drugačiju poruku od prakse koju smo imali', zaključuje profesorica Fakulteta političkih znanosti, komunikologinja Smiljana Leinart Novosel.