Na prosvjedu u organizaciji UGP‑a i SMOI‑ja, koji se održao u subotu u zagrebačkom parku Zrinjevac, usprkos kiši okupilo se nekoliko stotina građana. Organizatore su podržali transparentima poput "Ja sam obrtnik, a ne bankomat", "Pljačka vam materina" i "Ošišani jesmo, dosta farbanja".

Skup je otvoren govorom predsjednika UGP‑a Brune Samardžića, koji je osobito istaknuo problem inspekcija, navodeći da one „na teren ne izlaze kako bi educirale i pomogle, nego da bi se naplatile”.

Samardžić je među zahtjevima istaknuo ukidanje parafiskalnih nameta i svih obveznih članarina te porezno rasterećenje rada kako bi „i mi i naši radnici imali više u svom džepu umjesto u džepu države”.

"Mi punimo taj proračun i vrijeme je da se naš glas čuje", rekao je predsjednik UGP‑a.

Deset puta više privremenih zatvaranja

Predsjednik SMOi‑ja Vedran Tomić istaknuo je pak važnost pravne sigurnosti za sve poduzetnike, dodavši da bi sva rješenja i dozvole trebali biti trajne prirode. Naglasio je i nužnost ukidanja obveznih članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) i Turističkim zajednicama.

Osvrnuo se i na rad inspekcija, navodeći da je ovog ljeta 450 nadzora porezne uprave završilo privremenim zatvaranjem, što je čak deset puta više nego u godini ranije.

"Pa jesmo li mi njihovi neprijatelji? Mi nismo kmetovi koji gledaju tu u pod dok država vrši nad nama nasilje. Mi smo ti od čijeg kruha oni žive", kazao je Tomić.

Poduzetnica, umjetnica, dizajnerica i paušalna obrtnica Rafaela Pokos Vinković predstavila je probleme s kojima se obrtnici suočavaju u Hrvatskoj, naglasivši osobito činjenicu da paušalni obrtnici ne mogu dobiti kredit u banci te niske naknade za komplikacije u trudnoći i rodiljni dopust.

"Trudne obrtnice i majke obrtnice bez obzira na svoje ostvarene prihode dobivaju bijedu od naknade za komplikacije ili porodiljni. Vrlo je zanimljivo, kad treba uplaćivati doprinose, mi vrijedimo kao poduzetnice, a kad trebamo postati majke, ne vrijedimo, jer smo trošak", rekla je Pokos Vinković.

Nismo rentijeri i apartmandžije

Član Upravnog odbora UGP‑a Dario Kožul osvrnuo se na problem inflacije, istaknuvši da je državna potrošnja njen najveći uzrok u Hrvatskoj, prema zaključku prošlogodišnjeg izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Dodao je da poduzetnici za neto plaću od 1.500 eura u državni proračun moraju uplatiti još 1.100 eura, od kojih najveći dio odlazi u zdravstvo i mirovinski sustav, koji su, navodi Kožul neučinkoviti.

Osvrnuo se i na zapošljavanje u javnom sektoru, naglasivši da je u četrdesetak državnih agencija broj zaposlenika od 1.500 u 2019. uvećan na 6.500 u 2026. godini

Potpredsjednica SMOi‑ja Hana Matić prozvala je pak Vladu da je prije deset godina poticala građane na otvaranje priuštivog smještaja radi privlačenja gostiju u grad, nastojeći razviti takozvani "city break" turizam, a sada je naglo ukinula tu politiku.

Naglasila je i da su mali iznajmljivači mahom umirovljenici, branitelji i samohrani roditelji koji nastoje popuniti kućni budžet i da ne zaslužuju etikete poput "apartmandžije" i "rentijeri".

Kontinuirano uvođenje novih obveza, novih poreza, dodatnih nameta i većih paušala, novih cjenika i pravila opterećuje male iznajmljivače kao "sidro oko vrata", istaknula je Matić, dodavši da nova pravila nitko ne zna objasniti, ali "svi znaju kolika je kazna".

Među zahtjevima potpredsjednica SMOi‑ja osobito je istaknula uključivanje, kako je navela, legitimnih predstavnika poduzetnika i iznajmljivača, u izradama zakona i stručnim skupinama, naglasivši da legitimni predstavnici „nisu oni kojima plaćate članarine”.

Deset zahtjeva

Na kraju skupa članica Upravnog odbora UGP‑a Kristina Bakula predstavila je 10 zahtjeva dviju udruga prema Vladi Republike Hrvatske.

Udruge traže ukidanje sidrenih cijena i cjenika te izbacivanje baznih cijena iz zakona do 1. studenoga, donošenje zakona o dobrovoljnom članstvu u udrugama poput HOK‑a i HTZ‑a do kraja ljeta te uvođenje opomena prije kazne u slučaju prekršaja. Od Vlade zahtijevaju i da pri uvođenju svake nove obaveze dvije stare ukine.

Na popisu su i podizanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura do siječanjske plaće te smanjenje PDV‑a najkasnije do 2028. godine.

Udruge traže i da sva rješenja budu trajna te da se s tim u skladu izmjeni Zakona o ugostiteljstvu prije drugog čitanja i usvajanja. Zahtijevaju i da se zakoni s novim propisima više ne donose po hitnom postupku te da se nijedan propis više ne donosi bez sudjelovanja ljudi koji ga moraju provoditi.

Među zahtjevima naveli su i hitni prestanak zapošljavanja uhljeba.

"Pratit ćemo svako saborsko čitanje. Disat ćemo vam za vratom na svakom savjetovanju. Kucat ćemo na vrata svake institucije Hrvatske, pa ako treba i EU‑a", rekla je Bakula, upozorivši Vladu da će se poduzetnici i mali iznajmljivači, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, ponovno okupiti, "ali sljedećeg puta pred vašim vratima".