Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina izvijestio je u četvrtak da je 30. rujna Hrvatska imala 3.595.385 registriranih birača što je oko šest tisuća manje u odnosu na zadnji dan ožujka.
"Tijekom razdoblja praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s 3.601.578 na kraju prvog tromjesečja na 3.595.385 na kraju trećeg tromjesečja, pri čemu su sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru zakonom dopuštenih +/- 5 posto od propisane osnove'', rekao je Rukavina u Hrvatskom saboru.
Resorno ministarstvo dva puta godišnje podnosi Saboru Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama. Ako u bilo kojoj izbornoj jedinici dođe do odstupanja većih od +/- 5 posto, Ministarstvo o tome odmah obavještava Vladu, dodao je državni tajnik.
U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (359.539) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona. Najveća odstupanja na kraju trećeg tromjesečja zabilježena su na području pete (-3,42 posto) i devete (+2,91 posto) izborne jedinice.
SDP neće podržati ovo izvješće, rekao je zastupnik Arsen Bauk. ''Formalne uvjete smo zadovoljili, ali zbog nezadovoljenih stvarnih uvjeta potrebe jednakosti vrijednosti glasa u svim dijelovima Hrvatske, ne možemo podržati ovo izvješće'', kazao je.
Ustavnom sudu predložio je da napravi analizu učinaka zakonskih izmjena izbornih jedinica iz 2023.. ''Ako bi ona bila stručna, s podlogama koje bi trebala imati, zaključio bih da se nije napravilo dovoljno, dapače, da je to što je napravljeno bilo u krivom smjeru'', poručio je.
Mostov zastupnik Ivan Matić napomenuo je da i dalje nema odgovora na pitanje koliko birača zaista živi na adresama na kojima su prijavljeni, što smatra vrlo važnim zbog lokalnih izbora.
''Isto tako, to je posebno važno zato što se granice izbornih jedinica određuju prema broju registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a ne prema broju stvarnih stanovnika koji procjenjuje Državni zavod za statistiku'', rekao je.
Tomislav Josić iz Domovinskog pokreta također je istaknuo da sustav još nije dovoljno uređen, uzevši za primjer Grad Vukovar.
''U Vukovaru smo 2011. imali 28 tisuća stanovnika, 32 tisuće birača i 40 tisuća prijavljenih u policiji. Kojim brojkama da vjerujemo? 2021. su se te brojke malo promijenile, ali još uvijek vjerujem da imamo odstupanje više od tih pet posto'', naglasio je.
Državni tajnik Rukavina odgovorio je da prebivališta nadzire Ministarstvo unutarnjih poslova, a ne Ministarstvo pravosuđa. ''Što se tiče popisa stanovništva, to je statističko istraživanje koje se provodi svakih 10 godina i ono se sa registrom birača ne može usporediti'', kazao je.
Zastupnik HDZ-a Nevenko Barbarić upozorio je na diskriminaciju oko tri milijuna birača iz 11. izborne jedinice, odnosno dijaspore.
''Posebno treba ukazati na teškoće pri glasovanju kao što su prethodna registracija, glasovanje samo u sjedištima diplomatskih predstavništava, što iziskuje putovanje od više stotina kilometara u SAD-u ili Njemačkoj'', rekao je Barbarić, ocijenivši "nepravednim" ograničenje broja zastupnika dijaspore na tri mandata.