istražili smo

Pljušte optužbe po Facebooku: Može li svrstavanje uz desnicu imati utjecaja i na izbore u Hrvatskoj?

10.11.2019 u 15:11

Bionic
Reading

Nakon što je osnivač Facebooka u rujnu obećao Donaldu Trumpu da se neće miješati u sadržaj plaćenih poruka koje na toj društvenoj mreži objavljuju političari, ali i da pritom neće provjeravati njihove sadržaje, nedavno uvrštavanje ultradesničarskog portala Breitbart na Facebookovu karticu s vijestima mnoge je nagnalo na zaključak da ultrapopularna društvena mreža opasno skreće udesno i pritom gubi na kredibilitetu i apolitičnosti. Zabrinutost je utemeljena, osobito stoga što je riječ o krajnje desnom glasilu prepunom lažnih vijesti koje se smatra najjačim medijskim oružjem u rukama aktualnog američkog predsjednika, kojeg već iduće godine očekuju novi predsjednički izbori. Tportal je istražio može li uvrštavanje neprovjerenog sadržaja na globalno utjecajnu društvenu mrežu imati utjecaja na rezultate predstojećih američkih izbora, ali i na Hrvatsku, kojoj se bliže predsjednički izbori

Iako je Facebook još prije dvije godine posebno kreiranim algoritmom krenuo u borbu protiv lažnih vijesti, ovih dana uvedene novosti na toj popularnoj društvenoj mreži zabrinule su brojne korisnike. Oni, naime, smatraju da je uvrštavanje ultradesničarskog portala na Facebookovu karticu s vijestima razlog više da se njegova osnivača Marka Zuckerberga optuži za preveliku prisnost s krajnjom desnicom koja bi mogla dovesti do optužbi i za pristranost te nametanje političkih opcija.

Nedavni sastanak osnivača Facebooka s američkim predsjednikom i njegovim savjetnicima održan je kako bi Zuckerberg poslušao ono što ih brine, a pritom su razgovarali o regulaciji interneta u budućnosti, poručile su nakon susreta u Ovalnom uredu obje strane.

Ipak, Zuckerbergovo i Trumpovo zadovoljstvo nakon sastanka natjeralo je dio Sjedinjenih Država na mišljenje da je osnivač Facebooka svojim pristankom na neintervencije u slučaju dvojbenih reklama s političkim porukama pokleknuo pred Trumpom i njegovom administracijom. Trumpovi protivnici, pored toga, smatraju da je uvrštavanje ozloglašenog Breitbarta na Facebookovu karticu s vijestima ništa drugo do kapitulacija kredibiliteta te društvene mreže.

Osipanje korisnika

Iako je republikanski senator Josh Hawley nakon sastanka u Bijeloj kući napomenuo da je od osnivača Facebooka zatražio da kompanija nastavi biti ozbiljna u vezi pristranosti, privatnosti i konkurencije te omogućavanja neovisnoj trećoj strani nadzora nad cenzurom, nametanje notornog portala optuženog za fabriciranje vijesti i kreiranje brutalnih nacionalističkih kampanja na društvenim mrežama brojne Amerikance, ali i ostale oponente Trumpovoj politici širom svijeta nagnalo je na gašenje profila na Facebooku.

  • +21
Donald Trump Izvor: EPA / Autor: JIM LO SCALZO

Uvrštavanje kontroverznog ultrakonzervativnog portala na Facebook dodatno zabrinjava kada se zna da ga je jedno vrijeme uređivao i vodio Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće i jedan od najzaslužnijih za Trumpovu pobjedu na predsjedničkim izborima. Bannon se pridružio 2012. godine Breitbartu i jedan je od najzaslužnijih za rast ugleda portala među američkim i inim svjetskim ultrakonzervativcima. Sam Bannon je ocijenio portal kao platformu takozvane stare desnice, saveza neonacista, bijelih rasista i antisemita na kojoj se učestalo negira Holokaust i poziva na linč svih onih koji ne pripadaju bijeloj protestantskoj Americi, ponajviše američkih Židova, Afroamerikanaca, katolika i muslimana.

Davanje prostora lažnim vijestima

Bannon je, podsjetimo, u kolovozu 2018. podnio ostavku na mjesto predsjednika Breitbart Newsa, nakon što je izazvao bijes Donalda Trumpa jer je oštro kritizirao njegova najstarijeg sina. Predsjednik i Bannon su se kasnije pomirili i nastavili komunicirati, a putem Breitbarta nastavljeno je slavljenje novog političkog poretka koji bi predstavljao izazov republikanskom establišmentu i podupro njegovu agendu o strožim trgovinskim sporazumima i imigracijskim zakonima.

Mark Zuckerberg Izvor: EPA / Autor: MICHAEL REYNOLDS

Facebook je i ranije, osobito tijekom i nakon predsjedničkih izbora, na kojima je Trump pobijedio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, bio optuživan za davanje prostora fake newsu i suludim teorijama zavjera koje su trajno odbile brojne korisnike od te društvene mreže. Iako Facebook pritom nije u potpunosti odgovoran za takve sadržaje, njegovi čelnici su se zbog sve većeg osipanja korisnika odlučili na borbu protiv lažnih vijesti. Pritom su pokrenuli suradnju s fast-checking organizacijama i uveli algoritam za razotkrivanje lažnih vijesti koji upozorava korisnike da ih ne dijele na svojem zidu.

No uporaba algoritama koji ukazuju na neprovjerene vijesti tada, a ni danas, ne odnosi se na oglase i ostale medijske sadržaje koje objavljuju političari, bez obzira radi li se o lažima. Našavši se na meti kritika, Zuckerberg je prisnažio da su politički oglasi na Facebooku 'transparentniji nego igdje drugdje', dodajući da kompanija ne provjerava političke oglase jer 'vjeruje da ljudi trebaju sami vidjeti što govore političari'. Pritom je zaključio da nije ispravno to da jedna privatna tvrtka cenzurira političare i vijesti u osvjedočenom prostoru demokracije.

Twitterova odlučnost

Valja napomenuti da je Twitter, jednako popularna društvena mreža u SAD-u, odlučio kako neće objavljivati političke oglase, iako je svjestan da taj odabir automatski znači znatno manju zaradu od oglašavanja. Potencijalni problem u izostavljanju provjere činjenica u političkim oglasima mogao bi postati globalni problem, osobito kada znamo globalnu moć utjecaja Facebooka, koji ovakvim potezom može doprinijeti snažnim političkim potresima i promjenama na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, kojoj upravo slijede predsjednički izbori.

Komentirajući optužbe za političko svrstavanje i ultradesničarenje na račun Facebooka, komunikacijski stručnjak Krešimir Dominić u razgovoru za tportal priznaje kako je najnoviji poslovni plan društvene mreže kod njega izazvao 'blagu rezignaciju', ali pritom ističe da je Facebook prije svega vrlo unosan biznis.

'Facebook je trenutno pod nevjerojatnim pritiskom američkog pravnog sustava i njegovi čelnici čine sve što mogu kako bi olakšali svoju poziciju na tržištu. Ukoliko se od njih zatraži oportuno skretanje prema Trumpovoj administraciji, oni će to i učiniti', pojasnio je stručnjak za PR i kampanje na društvenim mrežama.

Tportalov sugovornik i predavač u poslovnim školama i na konferencijama nastavlja kako ga Facebookova politika uopće ne iznenađuje, a pritom ukazuje na to da se promjene na toj društvenoj mreži odvijaju paralelno s pokušajima rebrandinga Facebooka. Riječ je, dodaje, o odvajanju Facebookova biznisa od same tvrtke Facebook jer je ta društvena mreža posljednjih godina narušila svoju reputaciju skandalom s Cambridge Analyticom.

Zakašnjeli trendovi

Podsjetimo, konzultantska tvrtka Cambridge Analytica našla se u središtu skandala oko zaštite privatnih podataka korisnika Facebooka, kojima se manipuliralo u političke svrhe. Zbog toga je ovih dana britanski sud kaznio upravu društvene mreže s 500.000 funti, što je sitnica u usporedbi s tržišnom vrijednosti kompanije koja iznosi 540 milijardi dolara.

'U skladu s novom politikom rebrandinga, Facebook pokušava preslikati pozitivan aspekt Instagrama i WhatsAppa na vlastitu kompaniju prateći trenutne trendove. Ali s druge strane, čini se da je riječ o popuštanju politici trenutnih gazda koji vladaju Amerikom. Ipak, teško je proniknuti u ono što se doista valja u pozadini Facebookovih promjena', mišljenja je Dominić.

Upitan može li nova Facebookova politika neprovjeravanja političkih poruka u oglasima imati utjecaja i na hrvatske korisnike te društvene mreže, Dominić tvrdi da novi trendovi dolaze u Hrvatsku sa zakašnjenjem, a upozorava i da u nas mnoge stvari prolaze 'ispod radara', osobito kada je riječ o moći oglašavanja putem društvenih mreža. Pritom ukazuje na to da značajan dio našeg političkog establišmenta smatra da je Facebook nešto neozbiljno, a samim time i nevrijedno njihove pažnje. Stoga politički uvjetovane promjene na najpopularnijoj društvenoj mreži, zaključuje, neće imati utjecaja na hrvatsku političku scenu.

Europski poučak

Komentirajući Facebookovo skretanje udesno, stručnjak za odnose s medijima i političku komunikaciju Krešimir Macan u razgovoru za tportal potvrđuje da je Breitbart dokazani izvor lažnih vijesti, kojem ni u kojem slučaju ne odgovara borba utjecajnih društvenih mreža protiv fake newsa.

'Facebook je jedan od glavnih globalnih alata za širenje utjecaja koji se mora boriti protiv lažnih vijesti. To je i učinio udarom na brojne kontroverzne osobe s krajnje američke desnice zbog kršenja pravila te društvene mreže o opasnim pojedincima i organizacijama, zabranivši im profile. Zabranjeni ekstremi su se pobunili da im se krši sloboda govora, iako istovremeno šire lažne vijesti, što je nedopustivo. Zuckerberg se sada nalazi između čekića i nakovnja jer mu prijete da će mu razbiti kompaniju', ističe Macan, podsjetivši da je Trumpu u predstojećoj predsjedničkoj kampanji Facebook glavna platforma za propagiranje stavova jer je ta društvena mreža najpopularnija kod američke krajnje desnice.

Europska pak regulacija političkog oglašavanja na društvenim mrežama znatno je restriktivnija i traži potpunu transparentnost nakon eksplozije lažnih vijesti 2016. godine, ističe Macan, dodajući kako je taj stav Facebooka na Starom kontinentu bio vidljiv tijekom posljednjih izbora za Europski parlament. Pritom ukazuje na dodatnu opreznost Facebooka kada je riječ o bilo kakvom obliku oglašavanja u Europi, što predstavlja problem PR agencijama, te zaključuje da samim time ne postoji mogućnost za političkim manipulacijama putem društvenih mreža i u Hrvatskoj.