'Jedno je hranjenje, drugo je čišćenje od parazita. Isto tako, treba imati na umu da je ovo vrijeme kada se modrulji razmnožavaju i ulaze bliže obali', kazao je za RTL Direkt Petar Kružić, morski biolog dodajući kako modrulj spada u opasnije vrste koja vrlo rijetko napada čovjeka.

'Oni su opasni kada ih ima više u plovi oko pet ili šest jedinki. Ovako, jedna dvije, obično bježe od čovjeka', objašnjava morski biolog.

U Jadranu je oko 50 vrsta morskih pasa, a većina se poput modrulja hrani planktonima, ribama, morskim pticama i rakovima, ali se događa i da su napali ljude. U Hrvatskoj u njihovim raljama u povijesti smrtno stradalo devetero kupača. Uvijek je bila riječ o turistima koji su ljetovali na našoj obali. Uglavnom je napadala velika bijela psina.

Posljednji put kada je ova bijela psina u Jadranu napala čovjeka bilo je 2008. kod Visa. Zbog ribe koju je nosio oko pasa, stradao je slovenski turist. Na sreću, preživio je. Velikih bijelih psina puno je manje nego prije jer kod nas više nema tune i sredozemne medvedice kojom se uglavnom hrane.

Kružić kaće kako postoji jedna ženka koja se zadnjih desetak, petnaestak godina stalno mota oko Ancone, talijanskih naftnih platformi te da je gotovo stalno prisutna pa je nekako postala, može se reći, kućni ljubimac. Da bi ih se pratilo, potrebno ih je označiti odnosno čipirati kako to primjerice rade u Australiji. U Hrvatskoj se označava dupine i kornjače kako bi se pratilo njihovo kretanje i ugroženost, ali ne i morske pse.

'Neke bogatije zemlje mogu staviti tu oznaku koja pratiti morske pse satelitski i dobiti podatke. Recimo znamo da je velika bijela psina prešla iz južne Afrike do Australije. U Jadranu bi to bilo skupo, jer ih jedva možemo vidjeti, a kamoli uhvatiti', rekao je za RTL Direkt Pero Ugarković, urednik portala Podvodnik.hr