Šef vlade razgovarao je o stanju u BiH s novim visokim predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Christianom Schmidtom, posebnim predstavnikom EU-a Miroslavom Lajčakom za dijalog između Srbije i Kosova, izaslanikom SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmerom i potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj Pierrom Heilbronnom.

Svi ti sastanci, rekao je premijer, bili su prilika da pojasni sugovornicima politiku Hrvatske prema BiH i ponovi podršku reformskom procesu na njenom putu prema EU i NATO-u, ali je istaknuo da je hrvatska strana pritom jasno naglasila nužnost ravnopravnosti Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.

"Naravno, zaželjeli smo da razgovori o reformi izbornog zakonodavstva u BiH okončaju na način koji će omogućiti Hrvatima da imaju legitimnu zastupljenost u predstavničkim tijelima i Predsjedništvu BiH te da nema preglasavanje koje ih dovodi u nepravedan položaj", rekao je premijer.

"Tu poziciju zagovarat ćemo i u budućnosti", poručio je Plenković, dodavši da ako ima jedna tema oko koje postoji suglasje između Vlade i Predsjednika Republike onda je to pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH.

Podsjetio je da hrvatsko stajalište nije od jučer.

"Mi govorimo o temeljnim načelima Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je imao koncept 1,2 i 3 - jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda i prava svim ostalima", kazao je Plenković.

Zakonodavstvo BiH, nastavio je, treba odražavati sistem koji će omogućiti da ono što je tada bilo dogovoreno i što je bilo primjenjivano do 2006., se u budućnosti osigura.

"Ovo nije dobro ni za koga, nepravedno je, jedan konstitutivan narod se osjeća nezadovoljno (...) moramo naći mehanizme koji će dati jamstva Hrvatima da će njihov predstavnik u Predsjedništvu biti legitimni predstavnik političkih stanaka Hrvata u BiH", rekao je Plenković.

Na pitanje da li misli da je za ovakvu situaciju možda djelomice kriv i predstavnik Hrvata u BiH, zbog primjerice nedovoljnog lobiranja, premijer je novinaru odgovorio protupitanjem upitavši ga želi li reći da su Hrvati krivi za praksu koja je krenula tek 2006.

Plenković je ustvrdio da za takvo stanje nije kriv predstavnik Hrvata Dragan Čović.

"Netko je 2006. odlučio da se inženjeringom može preglasati Hrvate i od tada imamo situaciju kakvu imamo", rekao je Plenković.

"Nije to do Hrvata nego do nekoga drugoga", rekao je Plenković.

Također je rekao da je vrlo zadovoljan razgovorima koje je vodio na ovogodišnjem, 14. po redu Dubrovnik forumu.