PORAZNA SITUACIJA

Plastični morski otpad završava u našim želucima

  • Autor: Karmen Mrkić
  • Zadnja izmjena 28.02.2011 07:31
  • Objavljeno 28.02.2011 u 07:00
RONIOC PLASTIČNA BOCA

RONIOC PLASTIČNA BOCA

Izvor: tportal.hr / Autor: Karmen Mrkić

Dok nas zima još prisiljava navlačiti topliju odjeću, svjesni smo da će tome vrlo brzo doći kraj. Ljeto je pred vratima, sunce, planiranje godišnjih odmora i kupanje u Jadranskom moru. No jeste li se zapitali kakvo je ono?

Neki ekološki aktivisti tvrde da je Jadransko more po količini krupnog otpada jedno od najugroženijih mora na svijetu. Iako naši vrijedni ronioci već generacijama iz luka i lučica redovito s dna mora izvlače automobilske gume, stolove, stolice, akumulatore, bicikle i razne druge predmete koje su nesavjesni pojedinci tamo bacili, pa svaki put kad se odveze na tone takvog krupnog 'morskog' smeća, čini se da je more tada čisto.


Ali postoji i mikrootpad, koji je nevidljiv, a ima pogubne kumulativne posljedice. Prema prvom istraživanju koje su proveli stručnjaci Ifremera i Sveučilišta u Liegeu u Belgiji, moguće je da 250 milijardi plastičnih mikrofragmenata onečišćuje Sredozemlje, što je, istaknuo je voditelj ekspedicije Bruno Dumontet, zastrašujuće. Tim se sićušnim otpadom hrane planktoni, njima pak ribe, a ribama ljudi. Iako su članovi projekta 'Mediteran u opasnosti' uzorke mora za to istraživanje prikupili prošloga ljeta na francuskim, talijanskim i španjolskim obalama, za pretpostaviti je da bi nalazi uzoraka Jadranskog morali bili isti.

400 tona smeća na sat

Budući da sićušni otpad već onečišćuje more i prekasno je da bi se to spriječilo, odluka je pala za jedino moguće rješenje - ograničiti tu pojavu. Tako je stvorena online peticija milijuna klikova za Mediteran kojom se nastoji pritisnuti Europsku uniju da novim zakonskim okvirom propiše sustavnu ekokoncepciju za sve proizvode široke potrošnje.

Zastrašujući je i podatak Mediteranskog akcijskog plana da na sat bacamo oko 400 tona smeća, od čega 80 posto dolazi s kopna. Preko 50 posto tog smeća je plastičnog porijekla, od kojeg pak godišnje umre oko milijun riba, sisavaca, ptica i gmazova.

More kao građevinski otpadDvije su osnovne ugroze – otpad naše civilizacije i prelov ribe, smatra Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner, koji se dugi niz godina bavi projektima zaštite Mediterana te dodaje da te ugroze napadaju sva mora oko Europe, dakle Baltik, koje je po njemu najugroženije zbog daleko manje izmjene količine vode, Sjeverno more, Atlantik, Mediteran i Crno more.

'Do 2020. godine cilj je to smanjiti za 50 posto, no treba znati da more u nekim zemljama na jugu Mediterana doslovno služi kao deponij, gdje se otpad u njega kamionima direktno iskipava, a u svijetu je more i najveći sustav za prijam kanalizacije, čak 90 posto', objašnjava Piršić.

Problem je, napominje, i nepostojanje recikliranja otpada, ali i nasipavanje, primjerice u Crikvenici, na Malom Lošinju i u Makarskoj, gdje građevinski lobi koristi more kao odlagalište otpada. 'Umjesto da prljavi građevinski otpad zbrinu, oni ga bace u more i još dobiju novac za to, što je skandal', upozorava.

Komentirajući slučaj 'lokalnih šerifa' koji odluče razlupati obalu, odnosno napraviti pješčane plaže iz kamenih sika koje su stanište određenih vrsta i estetski same po sebi vrijedne, smatra da je to specifičan oblik društvene patologije, a poznati su takvi slučajevi u malološinjskom naselju Artatore i nedavno u Primoštenu.

Prelov ribe

O prelovu ribe kaže da je to direktna posljedica najkatastrofalnije politike Europske unije, zbog čega je Grendland istupio iz EU, Norveška nikad nije ni ušla, a Jadranu zbog toga prijeti velika opasnost, jer će djelovati na mnoga staništa i prehrambene lance. Tvrdi da se radi o besmislenoj politici koja počiva na truloj birokraciji, u kojoj jedan Luxembourg, koji uopće nema mora, odlučuje o ribarstvu. 'Mi se možemo samo moliti da EU prekine samoubilačku politiku prema ribljem fondu', kaže te ističe da bi Hrvatska konačno trebala proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranu.

'Zagađenje Jadrana počinje u Grčkoj, oko otoka Krfa. Morska struja ide uz istočnu obalu Jadrana do Trsta gdje se zaokreće i uz talijansku obalu se spušta prema van. Većina smeća, koje bude bačeno na sjevernom djelu Grčke, Albanije i crnogorske obale, završit će kod nas, a ogromna količina smeća koja dolazi rijekom Po od talijanske industrije i poljoprivrede ipak odlazi talijanskom obalom prema jugu', drži Piršić i napominje da nemamo integralni sustav zaštite koji bi uključivao sve zemlje i koji bi bio razvijen.

Tvrdi da postoje pregovori te da je naše Ministarstvo mora napravilo mnoge proaktivne napore, a pravni okvir je proglašenje Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA) po pravilima Međunarodne pomorske organizacije (IMO), no i da prema tom projektu Talijani vrše diverziju jer bi im se tada uveliko ograničio jeftin promet Jadranom.

'Uz plastiku, apsolutno najveća opasnost na Jadranu je rastući tankerski promet, prvenstveno prema talijanskim lukama, a jedna havarija tankera bi zadala smrtni udarac turizmu i ribarstvu za par desetljeća. Velika je to opasnost, koje nismo svjesni. Veći izljev nafte donio bi katastrofu našoj razvedenoj obali i kamenu, koji je živ, u njemu žive prstaci', prognozira naš sugovornik.

Karmen Mrkić

Karmen Mrkić

Izvor: tportal.hr / Autor: Karmen Mrkić


Vjeran Piršić
'Više cvijeća, manje smeća' je šminka

Činjenica je da Hrvatska turistička zajednica u sklopu ekološko-edukativnog projekta 'Volim Hrvatsku' pod motom 'Više cvijeća, manje smeća' organizira i akcije čišćenja priobalja, no Piršić dvoji koliko je smeća tako prikupljeno i kaže: 'Ta akcija je više šminka, jer je njome Turistička zajednica napravila veliki PR sebi, a potrošila lijepa sredstva.'

Po njemu bi se čišćenje Jadrana trebalo odvijati duž cijele obale sistematski i sustavno na nacionalnoj razini, ne samo na nekim mjestima, u čemu se roniocima pridružuju članovi ekoloških udruga i volonteri, a podržavaju lokalne samouprave i turističke zajednice.

Promicati ekološko razmišljanje ključno je u svemu, kaže Piršić, pa vi razmislite, kada dođete na more, gdje ćete s ispijenom plastičnom čašom, praznom bocom, vrećicom ili teško razgradivim čikom kako sve to ne bi završilo u želucima bezbrižnih delfina ili kornjača.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi