UVJERITE SE U ZAGREBU

Pasivne kuće - ključ štednje energije u budućnosti

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 08.11.2009 10:21
  • Objavljeno 08.11.2009 u 10:06
kuća smeće recikliranje

kuća smeće recikliranje

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Obnova zgrada ili gradnja u pasivnom standardu ključ je za štednju energije u budućnosti jer pasivne kuće trebaju 80 posto manje energije za zagrijavanje ili hlađenje od klasičnih kuća, istaknuto je tijekom Dana pasivne kuće u Hrvatskoj koji se održavaju od 6. do 8. studenoga na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu

Dani pasivne kuće svake se godine početkom studenoga održavaju istodobno u više zemalja EU, a u Hrvatskoj drugi put. Ovogodišnji Dani okupili su više od 200 sudionika iz Hrvatske te Austrije, Njemačke, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore.

"Preporuka je rezolucije Europskog parlamenta da se od 2011. sve nove zgrade koje se trebaju grijati ili hladiti konstruiraju u niskoenergetskom standardu, kao pasivne kuće, a u Hrvatskoj se već danas može naučiti kako se pasivna kuća dimenzionira, projektira i izvodi", rekao je profesor Arhitektonskog fakulteta i voditelj Pass-Net projekta za Hrvatsku Ljubomir Miščević.

Pass-Net projekt u 10 zemalja promiče pasivnu kuću kao skorašnji standard gradnje a Hrvatska mu se pridružila kao jedina nečlanica EU.

Sudionici Dana su se složili kako je geslo "budimo aktivni, gradimo pasivno", o čemu je govorio profesor Miščević, pravo rješenje u situaciji rasta potrošnje energije i nesigurnosti opskrbom.

Pasivne kuće imaju vrlo dobru toplinsku i zvučnu izolaciju, prozore s dvije i više staklenih stijenki, toplinsku crpku koja koristi prirodnu toplinu odnosno hladnoću zemlje za hlađenje ili zagrijavanje unutarnjeg prostora, kao i poseban ventilacijski sustav. Mogu imati i sunčane ili fotonaponske pretvornike za zagrijavanje vode ili dobivanje električne energije.

Najdalje u gradnji pasivnim standardom otišla je Austrija u kojoj je najviše od 20 tisuća pasivnih kuća koliko ih je sagrađeno u Europi, a uz državnu potporu, u pasivnom standardu obnavlja i brojne javne ustanove poput škola i bolnica. "U pasivnom standardu gradi se i nova četvrt u Beču", izvijestio je direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Roman Rauch, a velik dio pasivnih kuća, rekao je, uskoro će se moći pronaći i u jedinstvenoj bazi podataka Pass-Net-a.

U Hrvatskoj je također sve više onih koji razmišljaju kako je "energetska gradnja" nenadoknadivo rješenje za sve veću potrošnju energije, koja se izjednačuje i zimi i ljeti te predstavlja novi izazov pred energetski sustav, ali i zaštitu okoliša.

O tome, na Drugim danima pasivne kuće u Hrvatskoj, svjedoči najava iz Hrvatske komore arhitekata o osnivanju Odbora za energetski učinkovitu arhitekturu pri Komori i najava iz novoosnovanog zagrebačkog Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj da će Zagreb na primjeru svojih 1700 objekata pokazati kako je moguće uštedjeti energiju i smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Na skupu je naveden primjer izgradnje čitavog "ekološkog" grada, bez ikakve emisije štetnih plinova, Masdara u Ujedninjenim Araspkim Emiratima.

Tijekom 2. dana pasivne kuće u Hrvatskoj za sudionike je organiziran obilazak dvije obiteljske, pasivne kuće u Hrvatskoj: u Kupinečkom Kraljevcu i u Bestovju, te brojne radionice o obnovi zgrada u pasivnom standardu kao i predstavljanje hrvatskog izdanje knjige "Pasivna kuća" slovenske autorice Martine Zbašnik Senegačnik. U Sloveniji su, rekla je, zasad sagrađene četiri pasivne kuće, u planu je 140 niskoenergetskih i pasivnih, a za gradnju je moguće dobiti i bespovratni iznos do 25 tisuća eura.

Uz Dane pasivne kuće, u galeriji "Modulor" Centra za kulturu Trešnjevka u Zagrebu do 9. studenoga otvorena je izložba profesora Miščevića "Arhitektura kao energana - od pasivne kuće do plus-energetske arhitekture".

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi