Prošlo ljeto bilo je najsmrtonosnije za stanovnike europskih gradova otkako se prate ovakvi podaci. Prema novoj studiji, ekstremne vrućine od lipnja do kolovoza 2026. odnijele su procijenjenih više od 50.000 života, a za oko dvije trećine tih smrti odgovorne su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, ponajprije izgaranjem fosilnih goriva
Procijenjeni broj žrtava znatno je veći od prethodnih crnih rekorda – oko 29.000 smrti tijekom ljeta 2022. i 28.000 u ljeto 2003. godine. Znanstvenici upozoravaju da sve toplija ljeta predstavljaju sve ozbiljniju prijetnju javnom zdravlju, osobito u zemljama koje nisu navikle na dugotrajne toplinske valove i za njih nisu dovoljno pripremljene, piše Euronews.
‘Ovi brojevi snažan su podsjetnik na to da naša toplija i ekstremnija ljeta imaju sve teže posljedice za javno zdravlje’, upozorava Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih pojava i klimatskih promjena s Imperial Collegea u Londonu.
Gotovo trećina procijenjenih smrtnih slučajeva dogodila se tijekom osobito intenzivnog toplinskog vala od 17. lipnja do 1. srpnja. U tom je razdoblju temperatura bila prosječno 5,3 Celzijeva stupnja viša od uobičajene.
vezane vijesti
Najteže je bilo u Italiji
Prema procjenama istraživača, najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama zabilježen je u Italiji, gdje ih je bilo oko 13.300. Slijede Francuska s približno 7268 i Španjolska s 6824 smrtna slučaja.
Visoke temperature teško su pogodile i zemlje koje se tradicionalno ne povezuju s ekstremnim ljetnim vrućinama. U Njemačkoj se procjenjuje 6340 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 4354.
Istraživanje je obuhvatilo 854 urbana područja u državama Europske unije, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Švicarskoj, koja zajedno predstavljaju oko 40 posto stanovništva 30 analiziranih zemalja. Budući da službeni podaci za ljeto 2026. još nisu objavljeni u svim državama, riječ je o modelskim procjenama, a ne o konačnom broju službeno evidentiranih smrti.
Znanstvenici su se koristili temperaturnim podacima i ranije utvrđenim vezama između vrućine i smrtnosti, uzimajući u obzir i dob stanovništva, okolišne uvjete, socioekonomske čimbenike te dostupnost zdravstvene skrbi.
Klimatske promjene odgovorne za dvije trećine žrtava
Istraživači su usporedili stvarne temperature s onima koje bi se očekivale da nije bilo globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Zaključili su da se oko 65 posto, odnosno približno 32.000 procijenjenih smrti povezanih s vrućinom, može pripisati klimatskim promjenama.
Na početku ovog stoljeća udio smrti povezanih s vrućinom koje se pripisuju klimatskim promjenama procjenjivao se na oko 40 posto. Taj rast, upozoravaju znanstvenici, pokazuje koliko zatopljenje povećava zdravstvene rizike.
Posebno su ugroženi stariji ljudi, osobe s kroničnim bolestima, mala djeca te oni koji se zbog zdravstvenih ili financijskih razloga ne mogu skloniti od vrućine. Osobe starije od 85 godina činile su približno polovicu procijenjenih žrtava. No opasnost nije ograničena na najstarije: među osobama u dobi od 20 do 44 godine procijenjeno je oko 800 dodatnih smrtnih slučajeva, a ukupno ih je oko 6000 bilo među mlađima od 65 godina.
Jug Europe prošao je lošije od sjevera, ponajprije zbog viših temperatura, ali i drugih čimbenika, poput onečišćenja zraka, nedostatka zelenih površina, dostupnosti zdravstvenih usluga i učinkovitosti sustava upozoravanja na vrućinu.
Gradovi se moraju pripremiti za nova ekstremna ljeta
Uz brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova, istraživači pozivaju europske gradove da se prilagode sve češćim toplinskim valovima. Među mjerama su povećanje zelenih površina i vodenih elemenata koji mogu rashladiti urbana područja, uređenje klimatiziranih skloništa te prilagodba zgrada visokim temperaturama, primjerice postavljanjem vanjskih sjenila i roleta.
Važne su i jednostavne mjere zaštite: izbjegavanje boravka na suncu usred dana, redovito pijenje vode, praćenje upozorenja nadležnih službi te provjeravanje jesu li stariji i drugi ranjivi susjedi sigurni.
Razmjere problema osjetile su i zdravstvene službe. Andrew Hartle, profesor anesteziologije na Imperial College Healthcareu, upozorio je da je ovogodišnje ljeto u Ujedinjenom Kraljevstvu opteretilo zdravstveni sustav gotovo kao izrazito teška zimska sezona respiratornih infekcija.
Vrućina je tako postala mnogo više od neugodnosti tijekom godišnjih odmora. Uz sve toplija ljeta, europski gradovi morat će se prilagođavati uvjetima koji su donedavno bili iznimka, a sada sve više postaju prijetnja koju zdravstveni sustavi i infrastruktura moraju uzeti u obzir.
