I pritom kod nas još i većinom kišovitija od prosječne, ponegdje također čak i blizu rekorda. Hoće li takva biti i 2024.? Ne bi čudilo...

Meteorolozi Zoran Vakula i Tomislav Kozarić za HRT su iznijeli predviđanja kakvo nas vrijeme očekuje u 2024. godini.

Prosinac među naj..., ponegdje i rekordan

Prosinac je nastavio niz diljem Hrvatske iznadprosječno toplih mjeseci. Štoviše, prema trenutačnim preliminarnim neslužbenim analizama ponegdje je gotovo sigurno bio i rekordno topao, kao primjerice u Rijeci. Pritom se u mnogim krajevima, osobito kontinentalne Hrvatske, nastavio i višemjesečni višak broja sunčanih sati u odnosu na prosjek. Ukupna mjesečna količina oborine i u prosincu je bila nejednako raspoređena pa je zabilježen zamjetniji i manjak i višak u odnosu na prosječne vrijednosti. Primjerice u Dubrovniku je manje kiše nego u ovome prosincu od 1961. godine bilo samo 9 prosinaca, a u Zagrebu, na meteopostaji u Maksimiru, ukupna prosinačna količina oborine je 3. u nizu najvećih posljednjih 30 godina te 11. najveća od početka mjerenja 1949. godine.

Zima 2023./2024.

Stoga je u nastavku zime povećana vjerojatnost za "zimskiji" siječanj i veljaču od prosinca, što i ne treba čuditi. Ne samo zbog iznimnosti ovogodišnjeg prosinca, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće. Pritom je - prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi - gotovo sigurno da će prvi tjedan nove godine nastaviti "krupnim stopama" iznadprosječnosti iz kraja prosinca, a prema dugoročnijim prognozama u nastavku siječnja vrlo je velika vjerojatnost približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba godine, ponegdje i malo nižim. No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne. Još dugoročnije prognoze za veljaču smanjuju ne samo vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka, nego i vrijednost tog odstupanja. Naravno, promjene su još moguće. Riječ je o dugoročnim prognozama, koje su još daleko od savršenstva, pogotovo za oborinu i njezinu čestu nejednoliku raspoređenost, pa se ona ovdje i ne spominje.

Proljeće 2024.

Ipak, mnogima je zanimljivo pratiti dugoročne prognoze te uočavati njihove prednosti i mane. Primjerice, trenutačno najvjerojatnije prognoze za "klimatološko" proljeće - razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja - daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci. No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza.

Iznadprosječno topla i 2024.?!

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze - i prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.

I u toj iznadprosječno zagrijanoj atmpsferi povremeno se događaju nove ekstremne vrijednosti gotovo svih meteoroloških elemenata. Valja nam se tome prilagoditi, i pokušati barem malo smanjiti svoje negativno djelovanje prema prirodi...