Otok i svetište Gospe od Milosti u Boki kotorskoj, prvi put u svojoj višestoljetnoj povijesti, u utorak je putem novoizgrađenog podmorskog cjevovoda dobilo pitku vodu
Simboličnim otvaranjem pipe i punjenjem prvih čaša vode kojima su okupljeni nazdravili, cjevovod je pustio u rad predsjednik općine Tivat Željko Komnenović, dok je vodovod kraćom molitvom blagoslovio biskup kotorski, monsinjor Mladen Vukšić.
'Drago mi je što danas vraćamo jedan dug, prije svega ljudima, vjernicima koji posjećuju ovo svetište, svim građanima Tivta čija je ovo kulturna i povijesna baština. Tekuća voda je civilizacijski čin i mi smo kao općina bili dužni da taj zahtjev i molbu don Iva Ćorića, župnika Krašića koji upravlja ovim samostanom i svetištem, ispunimo. To smo sa zadovoljstvom napravili. Zahvaljujem se svima koji su dali svoj doprinos složenoj realizaciji ovog projekta koji nije bio nimalo jednostavan jer je ovo bio jedan složeni inženjerski pothvat', kazao je Komnenović.
Pozdravljajući prisutne u ime Kotorske biskupije, don Ivo Ćorić poručio je da je dovođenje cjevovoda 'događaj od povijensog značaja za obnovu i budući život ovog otoka pod zaštitom UNESCO-a'.
vezane vijesti
'Vjeruje se da je otok Gospe od Milosti sveto mjesto još od rimskog doba. Tijekom stoljeća, na njemu su se smjenjivali redovi benediktinaca, franjevaca i isusovaca. Na njemu se nalazi jedini kip u Europi koji prikazuje Bogorodicu u blagoslovljenom stanju. Svi smo bogatiji – duhovno, emotivno i kulturno – zahvaljujući ovom Otoku, čija je obnova u toku. Do sada je zamijenjeno 45 metara krova sa olucima, u 12 soba su postavljene kupaonice, a sam objekt se redovno održava. Obnova se nastavlja s ciljem da Otok u potpunosti zablista kao centar duhovnosti, molitve, međureligijskog i kulturnog dijaloga', istaknuo je Ćorić. On je zahvalio Općini Tivat na izdvojenim sredstvima, izvođaču radova, kao i roniocima koji su postavljali cjevovod.
Za izgradnju podmorskog cjevovoda koji je s Obale Đuraševića doveo pitku vodu na otok Gospe od Milosti, općina Tivat je iz budžeta izdvojila 101.000 eura. Ukupna dužina cjevovoda je 1.200 metara od čega je 800 metara u moru. Otok Gospe od Milosti nalazi se u Tivatskom zaljevu. Otok, kako ga građani zovu, prirodnog je porijekla i na njemu se nalaze franjevački samostan i crkva Gospe od Milosti, koja je nastala u drugoj polovici 15. stoljeća.
Još 1479. godine Otok se spominje se kao 'Monasterium fratrum de observantia – Sancti Petri Caelestini' (samostan celestinaca). U XVI. stoljeću celestinci (svećenici koji su živjeli povučeno od svijeta) u znatnom su opadanju pa 1524. godine samostan preuzimaju franjevci.
Početkom XVII. stoljeća (1620. g.) Turci iz Herceg Novog su dojedrili na svojim fustama, te opljačkali i spalili svetište i samostan. Poslije oslobođenja Herceg Novog od Turaka, franjevci su uz pomoć vjernika iz Boke kotorske obnovili kompleks koji drže do 1800. godine. Tada biskup kotorski šalje na otok dva svećenika da čuvaju svetište i upravljaju župama Krtole i Krašići.
Godine 1844., 27. siječnja prilikom velike oluje, grom je udario u zvonik koji je pao i teško oštetio crkvu i samostan. Obnova je završena nakon deset godina. Biskup Frane Uccelini 1900. godine započinje veliku restauraciju kompleksa na otoku, o čemu svjedoči i spomen ploča. Tada je na Otoku uređen ljetnikovac za đake biskupskog sjemeništa. Na otoku postoji vrt sa bunarom.
Nakon Drugog svjetskog rata izvršena je nacionalizacija otoka pa tada ona služi kao oporavilište djece „crvenog križa“. Građevine na otoku prepuštene su zubu vremena, posebno nakon odlaska 'crvenog križa'. U tom periodu izvršena je i provala u crkvu, te su odnešeni vrijedni povijesni predmeti.
Na blagdan Srca Marijina 22. kolovoza 1967. godine otok je vraćen zajednici vjernika kotorske biskupije, a briga za otok predana je isusovcima Hrvatske pokrajine. Oni su odmah poduzeli temeljitu obnovu te brižno ulagali velika sredstva i trud. Restauracija je završena početkom 1973. godine popravljanjem oštećena zvonika i postavljanjem vitraža, koji su rad Marijana Gajsaka, mladoga isusovca, darovitog umjetnika. Uz savjete stručnjaka, Stjepan Koren uz pomoć redovničke braće i domaćih vjernika učinio je sve da se otkrije izvorna ljepota ovog bisera Boke kotorske.
Na Uskrsno jutro, 15. travnja 1979. godine u 07,20 sati katastrofalni potres je znatno oštetio crkvu i samostan. Dvije godine kasnije ponovo se pristupilo restauraciji pod vodstvom ondašnjeg župnika i čuvara svetišta a najviše posjetilaca. Vjernici se na Gospi od Milosti, posvećenoj začeću Sv. Bogorodice, tradicionalno okupljaju na proslavu Velike Gospe 15. kolovoza.
