Odjel palijativne skrbi OB Knin trebao je postati prvi specijalizirani odjel za palijativnu skrb u Hrvatskoj. Iako je u njegovo opremanje država uložila 2,3 milijuna kuna, 36 kreveta namijenjenih palijativnoj skrbi u kninskoj bolnici danas zjape prazni, dok mnogi neizlječivi pacijenti, koje hrvatski palijativni kapaciteti ne mogu primiti, i dalje umiru u svojim domovima bez odgovarajuće medicinske skrbi
Ministar zdravlja Rajko Ostojić formalno je otvorio kninski palijativni odjel u svibnju prošle godine, kada je ovaj odjel dobio odobrenje za rad. Najavio je da će u roku od 10 dana u kninsku bolnicu doći povjerenstvo i pregledati sve normative, a ministarstvo će, zajedno s HZZO-om, osigurati sredstva za liječenje i ljudske resurse.
Predviđeno je i zapošljavanje pet liječnika, 25 sestara srednje i više stručne spreme, četiri viša fizioterapeuta i pomoćno nemedicinsko osoblje. Na odjelu danas ne radi nitko, pacijenata nema, a uprava bolnice krivi državu što se nije pobrinula da opravda ovu investiciju.
Odjel je, kako stoji na internetskim stranicama ministarstva zdravlja, smješten na ranije nekorištenom četvrtom katu bolnice, gdje je uređeno 19 soba koje su za potrebe palijativne skrbi prenamijenjene u dvokrevetne i jednokrevetne, s ukupno 36 kreveta. Uređenje je financiralo Ministarstvo zdravlja u iznosu od 2.228.021 kuna i to za građevinske radove i nabavu opreme, a manjim dijelom bolnica je financirala i vlastitim sredstvima. Potpisom ugovora s HZZO-om još je u ljeto prošle godine trebalo krenuti s procedurom prijema novih djelatnika i bolesnika, a Ostojić je dao do znanja da obzirom na velike zahtjeve za palijativnom skrbi očekuje 100-postotnu popunjenost kreveta, piše Novi list
'Imali bismo stopostotnu popunjenost kreveta kad mi nam ih HZZO platio. Dobili smo 36 novih kreveta, a bolnički je limit, kao i ostalim bolnicama, već dvaput smanjen. S takvim limitom ne možemo pokriti ni postojeće obveze, a kamoli plaće osoblja i troškove skrbi o 36 palijativnih pacijenata', tvrdi ravnatelj OB Knin, Oliver Ojdanić. Dok u HZZO-u tvrde da palijativni pacijenti bolnicu zapravo stoje manje od ostalih, Ojdanić tvrdi da su to zahtjevni pacijenti čija se cijena terapije ne može unaprijed procijeniti.
Trebali bi, kaže, na tom odjelu imati najmanje 20 medicinskih sestara, a 1.000 četvornih metara odjela traži i spremačice, kuhinju, grijanje. Na mjesečnoj bi im razini, procjenjuje ravnatelj kninske bolnice, za funkcioniranje palijativnog odjela trebalo najmanje 600.000 kuna, što je otprilike četvrtina ukupnog budžeta bolnice sa svojih 140 kreveta, koji sada iznosi 2,7 milijuna kuna.
' Kao savjestan menadžer ne mogu otvoriti nešto za što unaprijed znam da nema novca. Ne želim preuzeti takvu odgovornost i povući u nevolju čitavu bolnicu', ističe Ojdanić koji se nada da će zdravstvena administracija pronaći rješenje za otvaranje palijativnog odjela.
Što se HZZO-a tiče, OB Knin ima sasvim dovoljno novca da pokrije troškove palijativnog odjela, a 2,3 milijuna kuna uloženih u odjel koji ne radi, tvrde u Direkciji HZZO-a, nisu potrošeni uludo. 'Nefunkcioniranje odjela palijativne skrbi u OB Knin organizacijsko je pitanje, što je u ingerenciji poslovodstva bolnice, te županije kao osnivača bolnice. Sredstva koja su predviđena za rad bolnice u Kninu, s obzirom na druge usporedive bolnice, trebala bi biti dostatna za funkcioniranje cijele bolnice, pa tako i odjela palijativne skrbi. Naime, primjena načela palijativne skrbi u odnosu na nepotrebnu intenzivnu skrb umirućih bolesnika, smanjuje troškove bolničkog liječenja', poručuju iz Direkcije HZZO-a.
