Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je danas da ne može govoriti o slučaju navodnog tajnog praćenja glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i osam novinara po nalogu bivšeg glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, jer 'trenutno ne raspolaže podacima'
'U ovom trenutku ne raspolažem podacima da bih vam bilo što mogao odgovoriti', kazao je ministar Ostojić novinarima nakon otvaranja Četvrte konferencije Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa.
Na pitanje novinara hoće li pokrenuti istragu, rekao je da će odgovor na to pitanje dati Ravnateljstvo policije.
Podsjetimo, Novi list je objavio da je bivši glavni ravnatelj policije Oliver Grbić u drugoj polovici prošle godine, pred same parlamentarne izbore, naložio tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i osam novinara. Bajića i novinare policija je nadzirala direktnim praćenjem te izlistima telefonskih kontakata, a formalni razlog Grbić je našao u izvidima oko curenja podataka tijekom istrage nad HDZ-om u slučaju Fimi media.
Grbić je svojim potpisom na naloge za ovu akciju napravio nešto što se nikada nije dogodilo u modernoj Hrvatskoj. I dok se novinare tijekom ova dva desetljeća još tu i tamo nadziralo, ovo je prvi zabilježeni slučaj da je netko naredio tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika. Izvješće o ovoj akciji nikada nije predano DORH-u i USKOK-u. Međutim dijelovi su ipak isplivali u javnost.
Prema informacijama Novog lista, koji su potvrđeni s najviših pozicija, sve je počelo nakon 15. srpnja prošle godine, kada je Večernji list objavio transkripte dijelova iskaza bivše blagajnice HDZ-a Branke Pavošević. Državno odvjetništvo tada kurtoazno, kao i u nekoliko navrata prije toga, pokreće istragu zbog curenja informacija. No tu istragu koristi tadašnji ravnatelj policije da za četiri novinarke i samog glavnog državnog odvjetnika zatraži mjere nadzora. Prvo je tražen ispis telefonskih kontakata, za što ne treba nikakav sudski nalog, a nakon toga je Grbić iskoristio pravni manevar pozivajući se na članak 80. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji omogućava upotrebu tajnog praćenja 'ako je očigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla'.
To što nikakve druge radnje nisu ni poduzimane Grbića nije smetalo. Pod nadzorom su tako, pored Bajića, bile novinarke Večernjeg lista Marina Borovac, Ivana Jakelić i Marijana Zrinjski, koje su bile potpisane pod tekst o iskazu Branke Pavošević. No pratnju je dobila i Ivanka Toma, također iz Večernjeg lista, koja s tim nije imala nikakve veze, ali joj je polje rada Državno odvjetništvo te pravosuđe u cjelini.
U rujnu te godine tekst s iskazom Branke Pavošević objavljuje i Jutarnji list, nakon čega Grbić mjere nadzora proširuje na još nekoliko novinara i urednika. Iz Jutarnjeg tako pod mjere dolazi glavni urednik Mladen Pleše te novinari Dušan Miljuš i Vanja Nezirović, a priključen im je još jedan član redakcije Večernjeg lista, Josip Bohutinski. Nadzor nad glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem nastavljen je kontinuirano, iako se znalo da takvo što nema uporišta u zakonima.
