Na tematskoj sjednici Odbora sudjelovali su predstavnici Hrvata iz 12 zemalja u kojima su Hrvati nacionalna manjina. Najviše ih je u Srbiji, oko 39 tisuća, a najmanje na Kosovu - samo njih 180.

Što se tiče financiranja njihovih aktivnosti, ono je različito od zemlje do zemlje, ali su uglavnom sredstva nedovoljna da bi hrvatska manjina u tim državama mogla rasti i razvijati se, rekla je uvodno Jasna Vojnić, članica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske koja je inicirala tematsku sjednicu.

"Zato RH ulaže tolika sredstva i iz godine u godinu ih povećava i mislim da je Vlada Andreja Plenkovića zaista pokazala veliku skrb za hrvatsku nacionalnu manjinu u ovih 12 država i kada su u pitanju kapitalni projekti i pojedinačne potrebe koje pojedina zajednica iskaže", istaknula je Vojnić.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić naglasio je da Hrvatska u svom Ustavu ima 22 nacionalne manjine, ima Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, što otvara ogroman prostor i za financiranje i za zastupljenost.

“Dakle osam zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru, od toga tri za srpsku nacionalnu manjinu koja je i najbrojnija, ali i za sve ostale još pet punopravnih mjesta, s pravom odlučivanja o svim temama i u tom smislu mislim da smo postigli najviši standard u EU. Kada bi sve države u EU, ne samo ovih 12, primijenile te standarde, mi bismo danas sasvim drugačije pričali i imali bismo sasvim drugačiju situaciju”, istaknuo je Matušić.

Piuković: Hrvati nemaju svog predstavnika u Narodnoj skupštini Srbije, Gugan: U Mađarskoj manjine nisu u fokusu

To su potvrdili i predstavnici Hrvata iz 12 zemalja te naveli izazove s kojima se susreću u svojim matičnim državama. Tako je Marin Piuković iz Hrvatske zajednice iz Republike Srbije rekao da Hrvati nemaju svog predstavnika u Narodnoj skupštini.

“Svi znamo da je potpisan međudržavni sporazum, ali nikako da se to implementira. Ove godine će biti parlamentarni izbori, a Hrvati opet neće biti zastupljeni jer doseći taj prag i po uvjetima kao svi ostali, nama je gotovo nemoguće”, rekao je Piuković.

Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH odgovorio je da, unatoč njihovim upitima i traženju neformalnog sastanka, iz Srbije nisu dobili nikakav odgovor. Frano Matušić, koji je ujedno i koordinator za otvorena pitanja sa Srbijom, rekao je da je Hrvatska napravila sve što je trebalo sukladno Sporazumu te dodao da je to pitanje vezano i uz pristupanje Srbije EU.

“Ta se pitanja moraju riješiti svakako prije nego se zaključe pregovori, to je jedno od mjerila I sasvim je sigurno da ćemo inzistirati na punoj primjeni Sporazuma”, poručio je Matušić.

U mađarskom parlamentu Hrvat Ivan Gugan osvojio je mandat nakon nedavnih izbora, ali je izrazio bojazan da zbog velikih promjena u toj državi, manjine nisu u fokusu, a ni novi mađarski premijer u nijednom od svojih govora nije spominjao manjine. Matušić mu je odgovorio da vidi ohrabrujuće signale iz Mađarske i da od novog premijera očekuje konstruktivnu suradnju.

Iako i u Sloveniji živi značajan broj autohtonih Hrvata, nisu priznati kao nacionalna manjina i time itekao gube na pravima, istaknuo je Stjepan Šimunić iz Saveza hrvatskih društava u Sloveniji.

Bušić: Trebamo imati neku vrstu reciprociteta koji sada ne postoji

Predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić rekla je da su netočne izjave slovenske strane da Hrvati tamo nisu autohtoni i da Slovenija mora “napraviti svoju domaću zadaću”.

“Možda ovo nije korektno, ali ja bih stvarno htjela jedanput usporediti kolike iznose dobivaju naše nacionalne manjine, a koliko hrvatska nacionalna manjina u svim državama. Trebamo imati neku vrstu reciprociteta koja ne postoji”, istaknula je Bušić.

Situacija je teška i u Austriji, posebice kada su u pitanju Gradišćanski Hrvati koji se bore za očuvanje jezika i dopunske nastave na materinjem jeziku pa su njihovi predstavnici apelirali da se njihove vlasti upoznaju s hrvatskim modelom za nacionalne manjine “za koji ne znaju, a trebali bi”. Stanje nije bolje ni na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, ali ni u ostalim državama u kojima Hrvati nemaju status nacionalne manjine.

Krstulović Opara: Hrvatska brine o vama, ali - gdje je oporba?

Predsjednik Odbora za vanjske poslove Andro Krstulović Opara poručio im je da Hrvatska itekako brine o njima i da rezultati neće izostati jer je položaj i ugled Hrvatske posljednjih 8-9 godina vrlo jak i “ozbiljnije nas se shvaća”. Primijetio je da na današnju sjednicu nije došao nitko iz oporbe, osim DOMiNA.

“Drugih nema, a onih kojih nema, svaki put kad je politička tema kažu: neće na glasovanje za predsjednika države izlaziti oni koji ne plaćaju porez u RH. Što je to nego rezanje vas iz političkog tkiva Hrvatske. Mislim da zaključak nije potreban -tko je za vas i tko će se brinuti, a tko će vas izdati prvom prilikom”, poručio je Krstulović Opara.