U sklopu EU projekta CROSSNET po Hrvatskoj je postavljeno 125 seizmoloških postaja za kvalitetnije obavještavanje o potresima a postavit će ih se još 55, istaknuo je voditelj projekta Tomislav Fiket, ali i upozorio na daljnju provedbu projekta zbog nezapošljavanja devet mladih stručnjaka
"Prvi put u povijesti pokriveni smo seizmološkim postajama od Iloka do Cavtata. Jako nam je važno da svaki građanin gdje god živio ima jednako kvalitetnu informaciju", istaknuo je Fiket u ponedjeljak na konferenciji za novinare pod nazivom "Od potresa 1880. do suvremene seizmološke mreže - kako danas pratimo podrhtavanje tla?" održanoj u povodu obljetnice velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine.
Na današnji dan prije 146 godina Zagreb je pogodio razoran potres magnitude 6,3 po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Odnio je dva ljudska života, gotovo svi građevinski objekti u gradu su bili oštećeni, a više od 12 posto zgrada pretrpjelo je teška oštećenja.
vezane vijesti
Iako nas od tog događaja dijeli gotovo stoljeće i pol, potresi, koji su posljednjih godina pogodili Zagreb i Banovinu, istaknuli su važnost razumijevanja seizmičke aktivnosti i spremnosti, poručio je Fiket, predstavljajući važnost projekta CROSSNET – razvoja mreže seizmoloških podataka, kojim se modernizira i znatno proširuje sustav praćenja seizmičke aktivnosti na području Hrvatske.
Riječ je, kaže, o "gustoj mreži" seizmoloških postaja koja omogućuje da se građanima ranije pošalje informacija da dolazi drugi val razornog potresa, čime se smanjuju žrtve i štete.
Podsjećajući da se potresi ne mogu predvidjeti, Fiket je objasnio da se sustavi brzog upozoravanja od potresa aktiviraju dolaskom prvog vala koji nije razoran, pa im gusta mreža seizmoloških postaja omogućuje da pošalju informaciju prije dolaska razornog, drugog vala potresa.
"Ako imamo dovoljno vremena u sustavu upozoravanja, možemo smanjiti štete i žrtve", poručio je voditelj projekta CROSSNET. Istaknuo je i da građani tom gustom mrežom seizmoloških postaja dobivaju i detaljnu informaciju kakvo je tlo ispod njihovih nogu i kako na toj lokaciji treba graditi.
Bez zapošljavanja devetero mladih stručnjaka, problem daljnje provedbe CROSSNET-a
Projekt CROSSNET vrijedan je oko 13,6 milijuna eura, od čega je 75 posto financirano iz sredstava Europske unije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a 25 posto iz državnog proračuna.
Projekt je počeo u studenome 2021. i trebao je završiti krajem lipnja ove godine, ali je produžen za još šest mjeseci, do 31. prosinca 2026. godine, jer nije osigurano devet radnih mjesta mladih stručnjaka uključenih u projekt, upozorio je Fiket.
Istaknuo je da se projekt namjerava produžiti za još šest mjeseci, ali da i dalje tih devetero mladih stručnjaka nije zaposleno. Tako da je najvažniji problem u provedbi projekta njihovo zapošljavanje, jer ukoliko se oni ne zaposle, projekt se neće moći nastaviti.
Objasnio je da je do tog problema došlo zbog izlaska financiranja Seizmološke službe RH iz državnog proračuna i njezina prelaska na programske ugovore Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) zagrebačkog Sveučilišta, a što se dogodilo krajem prošle godine.
"Tih devet radnih mjesta je propušteno biti stavljeno u pregovore i nisu ispregovarana", rekao je Fiket. Objasnio je da je PMF u pregovorima za programske ugovore trebao ukomponirati tih devet radnih mjesta, odnosno trebao je zaposliti tih devet mladih stručnjaka koji su uključeni u provedbu projekta CROSSNET, ali to još uvijek nije učinio.
Zbog toga je, upozorio je Fiket, nastao problem za daljnju provedbu projekta.
