TIPIČNA AMNEZIJA

Očekivano je da Dencinger ne zna što je bilo u Auschwitzu

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 01.03.2014 12:28
  • Objavljeno 01.03.2014 u 12:28
Jakob Dencinger

Jakob Dencinger

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

Ni lovci na naciste ne znaju koliko tih zločinaca još živi u raznim zemljama po svijetu. Na listi najtraženijih centra 'Simon Wiesenthal' ima ih deset, s punim imenom i prezimenom, crticama iz života i činjenicama o zločinama koje su počinili ili u njima sudjelovali

Marvin Hier, osnivač centra Simon Wiesenthal, ocijenio je da bi živućih nacista, zločinaca iz Drugog svjetskog rata, u Americi dan danas moglo biti 'na stotine'. To je rekao nakon što je sredinom prošle godine u Americi otkriven Michael Karkoc, 94-godišnji građanin Minnesote, a od ranije nacistički ratni zločinac.

'Inače bih rekao da ih je na tisuće, ali oni su u svojim osamdesetim ili devedesetim godinama. Mnogi su i umrli. Tako da je vrlo teško reći konkretnu brojku koliko je još takvih slučajeva u drugim dijelovima Amerike kao ovaj u Minnesoti. Ali pošteno je reći da ih je mnogo', kazao je Hier New York Magazineu.

Kao Karkoc u Minnesoti, tako se više od tri desetljeća, sve do kraja '80-ih godina, u američkoj državi Ohio skrivao Jakob Dencinger, sada naš sugrađanin u Osijeku. Nakon što su američki istražitelji otkrili vojne evidencije s njegovim imenom i godinom rođenja, u kojima se vidi da je bio čuvar u nizu nacističkih logora smrti i od 1942. do 1945. pripadnik zloglasnih Hitlerovih postrojbi Totenkopf (Mrtvačke glave), u sastavu Waffen SS-a, a sud oduzeo državljanstvo, Dencinger se otisnuo 'preko bare' u Njemačku, a odande u zasada nepoznato vrijeme vratio u Osijek, odmah do Čepina, gdje se prije 89 godina rodio.

Iz razgovora s istražiteljima u Americi o njegovoj ulozi u koncentracijskim logorima, iz zapisa koje je početkom tjedna objavio Jutarnji list proizlazi da se Dencinger velikog dijela događaja iz tih mračnih godina ne sjeća i da nijedan zločin nije vidio. Čuo je, pričao je Amerikancima, da je Auschwitz bio koncentracijski logor za istrebljenje milijuna Židova, Roma, Slavena, vječiti simbol Holokausta, ali tek kada se sve završilo. Kao noćni čuvar pazio je na druge stvari, čak nije vidio ni jednog zatvorenika. 'Sada kažu da je tako bilo. Prije nisu tako govorili', uvjeravao je Dencinger u svojoj općoj amneziji.

Stručnjaci kažu da je za naciste koji su počinili ili sudjelovali u zločinima danas tipično baš to ne-sjećanje. Jaroslav Pecnik, ekspert za totalitarne sustave, upozorava da je to praksa svih osoba koje su vojni rok služile kao redovni vojnici ili SS-ovci u konclogorima.

'Pravilo je da se ničega ne sjećaju. Međutim, samo to što je proveo tamo kao čuvar, on zna da je suodgovoran ili odgovoran za smrt najmanje šest milijuna Židova, Slavena i mase drugih nacionalnosti. To je princip po novom njemačkom zakonodavstvu, da svi koji su služili i kao najniži čuvari u logorima smrti, već samim tim činom moraju se procesuirati. Ne treba dokazivati što je tamo radio, nego je za krivnju dovoljno što je bio pripadnik zločinačkih postrojbi. Ako se dokaže da je nešto učinio, onda je krivnja još veća', objašnjava Pecnik.

U Židovskoj općini Osijek s osobitim zanimanjem prate slučaj. Drago Kohn, tajnik ŽO-a, Dencingerove izjave, zaboravnost i neupućenost smatra nevjerojatnima. Da je čovjek proveo samo sat vremena na takvom mjestu, suludo je očekivati da bi bio tako neupućen. Žao mi je što je danas još uvijek nemoguće doći do njegove izjave. Zvao sam ga telefonom, ali bezuspješno. Sada je najvažnije da naše pravosuđe utvrdi identitet osobe i ispita vjerodostojnost informacija njemačkog pravosuđa. Potvrdi li se da je to istina, očekujemo pokretanje procesa, a dokaže li se da je kriv, i primjerenu kaznu', kaže Kohn.

Princip automatskog procesuiranja osoba za koje se dokaže da su bivši pripadnici nacističkih odreda smrti uspostavljen je od procesa protiv Ivana Demjanjuka, rodom Ukrajinca, koji je slično kao Dencinger otkriven u Americi i deportiran u Njemačku 2009. godine. Prepoznali su ga preživjeli zatvorenici kao masovnog ubojicu i sadistu iz Treblinke i Sobibora, gdje je zbog svojih zlodjela prozvan Ivan Grozni. Također, ostarjeli Demjanjuk umro je u 91 godini, nakon tri godine sudskog procesa u Njemačkoj u kojem je dočekao samo osuđujuću presudu suda u Minhenu, na koju se žalio prije smrti.

'U Njemačkoj su postojale te dileme oko krivice pripadnika zločinačkih postrojbi. Neki su smatrali da bi trebalo dokazivati krivicu za konkretne zločine, ali ipak je prevagnuo stav da krivicu nosi već pripadnost odredu smrti i služenje u logorima. Od Demjanjuku više nema tih dvojbi. Nitko se ne može izgovarati na 'poštivanje zakona' ili da je 'samo radio svoj posao'. Jasno je da čovjek ne smije počiniti zločine', rastumačio je Pecnik.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, kako doznajemo od zamjenika i glasnogovornika Zvonka Kuharića, bavi se ovim slučajem. On kaže da se provode izvidi protiv hrvatskog državljanina 'zbog osnovane sumnje na učinjenje kaznenih djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava'.

'Ovi izvidi, u okviru kojih je zatražena i međunarodna pravna pomoć, još uvijek se provode', odgovorio nam je Kuharić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!