KRIZA U MEKSIČKOM ZALJEVU

Obama: BP je bezobziran!

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 16.06.2010 08:46
  • Objavljeno 16.06.2010 u 07:50
Barack Obama

Barack Obama

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Američki predsjednik Barack Obama u utorak je u svom prvom obraćanju naciji iz Ovalnog ureda iznio vladin plan otklanjanja posljedica divovske naftne mrlje u Meksičkom zaljevu, ističući odgovornost BP-a za naknadu svih šteta, te najavio dugoročne promjene u nadzoru nad naftnom industrijom i smanjivanje ovisnosti SAD o nafti

Obama je kritizirao 'bezobzirnost' BP-a i rekao će ta korporacija platiti za štetu što ju je duž obale Meksičkog zaljeva prouzročila nafta koja već 57 dana istječe iz njezine bušotine Deepwater Horizon, oštećene u eksploziji i potonuću naftne platforme 20. travnja.

Obama se obratio naciji u nastojanju da uvjeri Amerikance da njegova administracija vlada ekološkom i ekonomskom krizom u Meksičkom zaljevu, gdje su milijuni tona nafte zagadili obale i ugrozili dvije ključne industrije u regiji - ribarstvo i turizam.

Istraživanje Gallup/USA Today u utorak je pokazalo da 71 posto Amerikanaca ne odobrava način na koji Obama upravlja ekološkom krizom u Meksičkom zaljevu.

Nove službene procjene vladinih stručnjaka govore da je u more do sada isteklo čak do 540 milijuna litara nafte, što je 14 puta više od naftne mrlje iz havarije tankera Exxon Valdez kod Aljaske 1989.

'Borit ćemo se protiv ove naftne mrlje svime što imamo i koliko god dugo bude potrebno. Pobrinut ćemo se da BP plati za štetu koju je uzrokovao', rekao je Obama.

Reuters

Reuters

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

'Učinit ćemo sve što je potrebno kako bi se zaljevska obala i njezini stanovnici oporavili od te tragedije', dodao je.

On je obećao obnovu priobalja Meksičkog zaljeva ne samo u stanje od prije eksplozije Deepwater Horizona, već takvu koja će vratiti unatrag desetljeća gospodarskog propadanja regije.

Obama je najavio da će u srijedu, na sastanku s predsjednikom uprave BP-a Carl-Henricom Svanbergom i glavnim direktorom Tonyjem Haywardom tražiti da BP osnuje poseban fond za obnovu 's onoliko sredstava koliko je potrebno da se isplate naknade radnicima i poslovnim vlasnicima koji su pretrpjeli štetu kao rezultat bezobzirnosti kompanije'.

Fond će imati neovisnog upravitelja, najavio je.

'Taj fond neće kontrolirati BP. Kako bi se osiguralo da se sva legitimna potraživanja isplaćuju pošteno i pravodobno, fondom će morati upravljati treća strana, dakle neovisno', kazao je Obama.

On je također objavio da je imenovao bivšeg dužnosnika ministarstva pravosuđa Michaela Bromwicha na čelo Službe za upravljanje rudama, agencije koja regulira rudarstvo i naftnu industriju. Naglasio je kako Bromwich ima zadaću izgraditi organizaciju koja će biti 'čuvar naftne industrije, a ne partner'.

Obama je iskoristio ekološku katastrofu u Meksičkom zaljevu kako bi se ponovo snažno založio za okončanje ovisnosti SAD-a o fosilnim gorivima i razvoj obnovljivih izvora energije.

'Desetljećima govorimo o potrebi da Amerika okonča stoljeće dugu ovisnost o fosilnim gorivima. I već desetljećima ne uspijevamo djelovati s osjećajem hitnosti koju taj izazov traži', rekao je Obama.

'Posljedice našeg nedjelovanja sada su nam pred očima', kazao je, ističući da SAD svakodnevno uvozi nafte u vrijednosti od gotovo jedne milijarde dolara.

Obama je u govoru branio napore koje je administracija do sada uložila u obuzdavanje naftnog zagađenja, navodeći da je na tome angažirano 30.000 ljudi, tisuće brodova, 17.000 pripadnika Nacionalne garde, da je položeno oko 1.500 km plutajućih ograda, a s morske površine prikupljeni milijuni litara nafte i poduzete brojne druge mjere.

Odabir obraćanja naciji iz Ovalnog ureda pokazuje težinu krize u priobalju Meksičkog zaljeva i danak koji Obamina administracija plaća s gubitkom potpore građana, zbog činjenice da se već dva mjeseca ne uspijeva zaustaviti ekološka katastrofa bez presedana.

Taj način komunikacije američkog predsjednika s građanima rijeko se koristi, i uglavnom je rezerviran za rat ili najveće krize. Primjerice, predsjednik John F. Kennedy obratio se naciji iz Ovalnog ureda za vrijeme kubanske raketne krize 1962., a George W. Bush u noći terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. i kod početka američke invazije na Irak u ožujku 2003.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi