Stopa inflacije u prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec 2022. iznosila je 4,5 posto, a u odnosu na studeni bila je niža za pola posto. Rast cijena u 2023. godini najviše je generiralo poskupljenje hrane i pića. Cijele godine svjedočili smo visokoj inflaciji - prosječna stopa iznosila je 8 posto. Procjene su da bi ove godine trebala biti upola niža
Đuro Njavro, predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke škole ekonomije i managementa, rekao je večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku da je trend dobar, ali da ostaju dva velika pritiska - troškovi rada koji sustavno i neumitno rastu i veliki geopolitički rizici.
- Pitanje je je li ova procjena za 2024. ukalkulirala što se može dogoditi oko Europe i samoj Europi, rekao je Njavro.
vezane vijesti
Rekao je i da sada, kad se nalazimo u Schengenskom prostoru i imamo euro, ne vidi nijedan opravdan razlog da bi cijene hrane u Hrvatskoj bile više u Sloveniji, Njemačkoj ili bilo gdje u Europi.
- Nažalost, jesu. Lijek protiv toga je poticanje konkurencije i transparentnosti, rekao je Njavro, navodeći primjer Izraela, gdje je vlada obvezala sve trgovačke lance da cijene ističu na internetu.
Njavro je među ostalim rekao i da su ovo godine kad imamo najveći dotok europskih sredstava - u 2023. oni su iznosili oko 5 posto ukupnog hrvatskog BDP-a, no već u 2024. to će biti oko 4 posto, a 2027. taj će izvor presahnuti, rekao je.
- U biti, pravi izazov pred Hrvatskom nije kako će proći 2024. Ako ne bude velikih geopolitičkih potresa u svijetu, ona će proći relativno mirno u Hrvatskoj. Izazov je 2027. i dalje, što će biti izvori rasta, rekao je Njavro, poručujući da Hrvatsku treba učiniti konkurentnom.
