Frka-Petešić

'Nismo se vratili u normalu, nego u postupno popuštanje mjera. Ako idemo prebrzo, jako brzo ćemo se vratiti u blokadu'

29.04.2020 u 09:40

Bionic
Reading

O popuštanju mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, što uključuje povratak u škole, otvaranje frizerskih salona i crkvi, u emisiji 'U mreži Prvog' na Hrvatskom radiju govorili su predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel i predsjednik Ceha frizera Boris Lukovnjak

'Ako idemo prebrzo, upropastit ćemo ovo što smo do sada postigli i onda ćemo se jako brzo vratiti u blokadu. Nama je cilj održivo popuštanje mjera', rekao je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te se nije složio s mišljenjem nekih da su mjere u Hrvatskoj preoštre u odnosu na neke druge zemlje, piše HRT.

'Bojim se da će se one zemlje koje brzaju, koje idu puno brže od nas morati suočiti s onim što epidemiolozi nazivaju drugi val. To mi ne želimo', poručio je.

Ističe da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj prilično dobra. 'To je zajednički uspjeh mjera i odgovornog i discipliniranog ponašanja građana. Nismo se vratili u normalu, nego u postupno popuštanje mjera.'

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel rekla je da su uglavnom zadovoljni ponašanjem građana nakon popuštanja mjera, ali da bi ipak podsjetila da je vrlo važno i dalje držati se svih mjera i preporuka jer opasnost još uvijek nije prošla.

'Kad idemo u trgovinu, nikako ne smijemo ići u grupiranje, na mali razmak, nego moramo držati taj preporučeni razmak od dva metra, onda smo na sigurnoj strani. Ako idemo u zatvorene prostore, preporučuje se nošenje maski. A pogotovo u javnom prijevozu, nikako to grupiranje, gužve - bolje je propustiti prijevozno sredstvo, možda čak i po cijenu kašnjenja, nego se grupirati, ići u gužve, to se nikako ne preporučuje', naglasila je.

'Jedna od glavnih preporuka je da se bogoslužja prebace i na otvorene prostore, ispred crkve, pokraj crkve'

Od subote kreću misna slavlja, a epidemiologinja Novosel naglašava kako je vrlo bitno držanje razmaka, i u klupama i prilikom stajanja, pa makar i po cijenu stajanja vani.

'Jedna od glavnih preporuka je, gdje god se to može, da se bogoslužja možda prebace i na otvorene prostore, ispred crkve, pokraj crkve, gdje god ima neki prostor, te se preporučuje i primanje pričesti na ruku i izbjegavanja pružanja ruke za davanje mira', navodi.

Dodala je i da će broj ljudi ovisiti o veličini crkve, čak se preporučuje da se bogoslužja održavaju češće, ali s manjem brojem ljudi. Ljudima koji spadaju u kritične skupine preporučuje se da i dalje ne idu u crkve.

Neki poduzetnici pitaju zašto su dopuštene mise, a ne seminari i kongresi, na što Frka-Petešić kaže da je teško odgovoriti na to pitanje i da to treba prije svega pitati epidemiologe, a epidemiologinja Novosel navodi da su kongresi i konferencije puno veća okupljanja i traju duže, dok bogoslužja traju maksimalno sat vremena.

Dodaje da je teologinja i dopisnica iz Rima Anđela Jelčić Krajcar rekla da je u Italiji došlo do jake reakcije kad su bile zatvorene crkve. Crkve su sada otvorene i može se ići na privatnu molitvu, ali nema misa s narodom.

Kako će izgledati odlazak frizeru?

'Osnovna je mjera i preporuka za frizerske, kozmetičke salone i slične struke, koje se također uskoro otvaraju, gdje god je to moguće, razmak metar i pol, a gdje to zbog izvođenja tretmana nije moguće, da i djelatnik i klijent koriste maske. Ako se mogu koristiti viziri, to im je dodatna zaštita, ali to je više preporuka nego obveza', rekla je epidemiologinja.

Predsjednik Ceha frizera Boris Lukovnjak rekao je da su frizeri spremni i jedva čekaju otvaranje svojih salona. 'Trenutno još nismo dobili mjere, tako da ne znamo što očekivati. Znamo da osnovno moramo imati, kao i svi.'

Objasnio je da će trajati malo duže, ali ne toliko koliko se komentira. 'Narudžba će biti preko telefona, a većina salona tako je i dosad djelovala. Na ulazu dezinfekcija ruku i ulazak u salon, odlaganje i posjedanje stranke na radno mjesto. Isto tako, na socijalnoj distanci od mušterije do mušterije.'

Pohvalio je Vladine mjere za pomoć, rekavši da je pomogla obrtnicima da prebrode koronakrizu.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić navodi da su mjere za pomoć gospodarstvu kalibrirane tako da njihov opseg ovisi o padu poslovanja, a ne padu aktivnosti. 'One nisu usmjerene da se spriječi povratak u gospodarsku aktivnost, naprotiv.'

A na pitanje ide li u svibnju i novi set mjera, odgovorio je da će vidjeti kako se stvari budu razvijale te da se zasad rade razne analize.

O povratku djece u školu odlučuju roditelji

U trećoj fazi popuštanja mjera otvaraju se škole, a kako navodi predstojnik Ureda predsjednika, na svakom je roditelju da to iskoristi ili ne. 'Djeca čiji ih roditelji ne budu htjeli vratiti imat će uvjete da nastave školovanje online.'

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel naglasila je da se za sve obitelji koje žive s bakama i djedovima, ako ih djeca imaju u kućanstvu, preporučuje da ta djeca ipak ostanu kod kuće jer većina tih baka i djedova ima kronične bolesti i spadaju u rizične skupine, a djeca mogu biti asimptomatski prenositelji virusa i predstavljati rizik za članove obitelji.

Također ako su roditelji ili sama djeca kronični bolesnici, onda isto tako preporučuju da ne idu u školu, a svi ostali mogu.

'Logično, osnovna preporuka držanja razmaka od dva metra neće biti izvediva, ali će se nastojati dati preporuke da se to održi koliko god je to više moguće. Djeca neće biti obvezana nositi maske, ali se to preporučuje. Što se tiče vrtića, preporučuje se da odgajateljice nose maske, a jako je važno omogućiti provjetravanje prostorije, to je jedna od glavnih mjera', objasnila je kako će izgledati povratak u školu i vrtić.

Pripreme za sezonu u tijeku

Epidemiologinja vjeruje da ćemo s obzirom na ove rezultate moći ići na more te dodaje da zato svi moramo biti mudri, razboriti i svesti kontakte na minimum, samo na ono neophodno.

'Nadamo se da hoćemo, radimo na tome, pripremamo se za sezonu', rekao je Frka-Petešić, dodajući da Hrvatska na Mediteranu nikad nije imala manje konkurencije.