REAKCIJE NA PRESICU

Neven Budak odgovorio na Šustarove napade

Neven-Budak

Neven-Budak

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic

'Mogu samo vrlo kratko komentirati da, nažalost, u izjavama ministra Predraga Šustara na današnjoj konferenciji za novinare puno toga nije bilo korektno', rekao je u prvoj reakciji za tportal dr. sc. Neven Budak, predsjednik Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja

'Naše povjerenstvo će u ponedjeljak održati konferenciju za novinare u kojoj ćemo reagirati na ministrove izjave. Za sada vam još ne znam reći u koliko sati. Na njoj ćemo iscrpno komentirati ministrove izjave o provedbi cijele strategije, uključujući i kurikularnu reformu. Predstavit ćemo naš izvještaj o provođenju strategije', dodao je Budak komentirajući presicu u kojoj je Šustar, među ostalim, kritizirao sudionike reformskih procesa zbog navodnih kašnjenja.

Podsjetimo, Cjelovita kurikularna reforma tek je jedan od brojnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je usvojena u Saboru 17. listopada 2014.

Članovi Ekspertne skupine za rad na kurikularnoj reformi, objavili su da će danas u 14:30 h u svojem sjedištu u Zagrebu dati izjavu za medije u vezi nastavka rada na reformi.

Na našu molbu da komentira činjenicu da Šustar danas nije prihvatio zahtjev Ekspertne skupine da se jasno ogradi od prijedloga da se ona nadopuni novim članovima (koje doživljavaju kao nametanje svjetonazorske cenzure) već je naprotiv, rekao kako to nije loša ideja te da će tražiti da ju Saborski odbor za znanost i obrazovanje, koji ju je predložio, pojasni, Budak nas je uputio na priopćenje koje nam je poslao sinoć, a u kojem stoji:

'Nametanje novih članova Ekspertnoj radnoj skupini, po netransparentnim kriterijima i protivno proceduri propisanoj Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a koju je usvojio Hrvatski sabor, moglo je kao posljedicu imati samo časno i principijelno odustajanje dr. Borisa Jokića i njegovog tima od daljnjeg rada na organizaciji i vođenju kurikularne reforme.'

Izrazivši žaljenje zbog takvog razvoja situacije, Povjerenstvo je upozorilo da se odstupanjem Jokićeva tima ne dovodi u pitanje samo uvođenje novih kurikuluma, nego i ostvarivanje cjelovite Strategije.

'Kurikularna reforma jedan je od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tijesno vezan uz ostalih sedam ciljeva koji međusobno čine nerazdvojivu cjelinu: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova; Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja; Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova i Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Bez ostvarivanja ostalih ciljeva Strategije, kurikularna se reforma ne može učinkovito provoditi, a bez valjane kurikularne reforme ostali ciljevi Strategije nemaju smisla.
Nažalost, u ostvarivanju ostalih ciljeva izostala je bilo kakva podrška od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.

Valja naglasiti da je većina članova Ekspertne skupine za pripremu kurikularne reforme na čelu s Borisom Jokićem, od početka sudjelovala u izradi same Strategije i da je njihov angažman logičan i potreban za provedbu ove reforme, ali i ostalih ciljeva Strategije.

S druge strane, Strategija je naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na veleučilištima, pojedinim fakultetima i institutima i provodi se na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne izvještava sustavno. Iz izvještaja koje smo prikupili razvidno je da je u promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom i to iz svih njezinih segmenata.

Strategija je dobila i potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako istupi pojedinaca nastoje stvoriti suprotni dojam. Potporu Strategiji dali su Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Predstavnici izdavača znanstvene i stručne literature kao i predstavnici ustanova u sustavu obrazovanja odraslih izradili su 'podstrategije' za područja svojeg djelovanja. Hrvatska zaklada za znanost uskladila je svoje djelovanje sa Strategijom, a isto su učinila i Nacionalna vijeća za odgoj i obrazovanje, odnosno za ljudske resurse.

Važno je naglasiti kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od preduvjeta i temelja 'Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali' (ESF), odnosno njegovog tematskog cilja 'Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje'. Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti 511 milijuna eura kroz ovo programsko razdoblje. Posebno stručno povjerenstvo je u svojem planiranju uzelo u obzir potrebu povezivanja investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva Operativnih programa te ciljeva i mjera Strategije. Nažalost, s pripremom projekata se kasni, pa Hrvatska u ovoj godini neće biti u mogućnosti povući najveći dio raspoloživih sredstava. Do kašnjenja dolazi i zbog očite neefikasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O tome ovisi budućnost naše djece i budućnost Hrvatske. Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes', piše u priopćenju Povjerenstva koje potpisuje Budak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!