U izvješću u kojem se analiziraju pravne i druge zaštitne mjere protiv netransparentnog lobiranja u 19 od 28 država članica EU-a i tri europske institucije, objavljenom u srijedu, TI navodi da samo dvije države - Slovenija i Litva - imaju polovicu razine zaštite koju ta organizacija smatra potrebnom kako bi se spriječio neželjeni utjecaj raznih interesnih skupina.

Njemačka, Italija, Španjolska i Portugal imaju manje od 25 posto potrebne zaštite, a Mađarska i Cipar stoje najgore sa samo 14 posto.

Europska komisija prešla je također prag od 50 posto. No Europski parlament i Vijeće EU-a nisu. Parlament ima 37 posto potrebne zaštite, a Vijeće 19 posto, po procjeni TI-a. Prosjek među zemljama obuhvaćenim istraživanjem iznosi 31 posto.

Samo sedam država (Austrija, Francuska, Irska, Litva, Poljska, Velika Britanija i Slovenija) ima propise koji reguliraju lobiranje, ali oni su često manjkavi i ne poštuju se u dovoljnoj mjeri.

Transparency International zabrinut je zbog manjka javno dostupnih podataka o tome tko lobira koga, s koliko resursa i radi čega. Upozorava i na nedovoljnu kontrolu nad tzv. fenomenom 'okretnih vrata' odnosno prelascima dužnosnika iz javnog u privatni sektor.

'Unatoč tome što je lobiranje sastavni dio zdrave demokracije, mnogobrojni skandali u Europi dokazuju da bez jasnih i provedivih pravila, manji broj odabranih glasova koji imaju više novca i kontakata može dominirati donošenjem političkih odluka', upozorava TI.

Dodaje također da su 'postkrizni reformski napori u financijskom sektoru na nacionalnoj i europskoj razini bili velikim dijelom osujećeni i razvodnjeni zbog intenzivnog lobiranja financijskog sektora u Europi.'

TI među industrijama koje koriste 'problematične lobističke prakse' navodi industriju proizvodnje alkoholnih pića, duhansku, automobilsku, energetsku, financijsku i farmaceutsku industriju.

'Nepravedno i netransparentno lobiranje jedan je od glavnih korupcijskih rizika u Europi', kazala je potpredsjednica organizacije Elenea Panfilova

'Europske zemlje i europske institucije moraju usvojiti stroge lobističke propise koji pokrivaju širok spektar lobista (...) koji utječu na političke odluke', poručila je. 'U suprotnom bi izostanak kontrole nad lobiranjem mogao potkopati demokraciju u Europi.'

Europska komisija i Europski parlament pokrenuli su u lipnju 2011. zajednički registar transparentnosti u kojem se mogu pronaći razne informacije o lobistima u EU. Dobrovoljni registar zamijenio je stari iz 2008. i obuhvaća ne samo tradicionalne lobiste nego sve skupine i organizacije koje zastupaju određene interese i žele utjecati na proces donošenja odluka u EU. Novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker naložio je svim svojim povjerenicima i glavnim direktorima Komisijinih uprava da moraju objaviti svoje sastanke s lobistima i zabranio je kontakte sa skupinama koje nisu upisane u registar.