U globalnom izvješću za 2024., Hrvatska je skupila 83 od maksimalnih stotinu bodova. Godinu dana ranije imala je 84, a 2022. godine 85.

Analiza je obuhvatila 195 zemalja i 15 teritorija od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023., a metodologija je izvedena iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koje je Opća skupština UN-a usvojila 1948.

Izvješće pokazuje da su globalne slobode pale 18. godinu zaredom - u 52 zemlje su smanjene, a u samo 21 državi porasle. Neregularni izbori i oružani sukobi najviše su pridonijeli padu, ugrožavajući slobode i izazivajući teške ljudske patnje.

Neslobodnih je zemalja 67, a najgore stanje je u Siriji, Turkmenistanu i Južnom Sudanu, stoji u izvješću neprofitne organizacije sa sjedištem u Washingtonu..

Rezultat Hrvatske po političkim pravima je 34 od 40, a po građanskim slobodama 49 od 60. Pojedinosti o ocjenama još nisu objavljene, ali je u prethodnom izvješću navedeno da korupcija u javnom sektoru ostaje ozbiljan problem, da se Romi, Srbi i pripadnici LGBT+ zajednice u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom i da zabrinjava prisutnost krajnje desnih skupina i osoba koje u javnom prostoru promoviraju diskriminatorne vrijednosti.

Susjedna Slovenija ima 96 od 100 bodova i napredovala je u odnosu na prošlu godinu. Od ostalih članica EU-a, Finska ima maksimalnih 100, a Švedska 99 bodova. Mađarska je sa 65 bodova jedina djelomično slobodna članica Unije.

Sve zemlje zapadnog Balkana su djelomično slobodne: Crna Gora (69/100), Sjeverna Makedonija (67/100), Kosovo (60/100), Srbija (57/100) i BiH (51/100), pokazalo je izvješće Freedom Housea.

Srbija je istodobno i jedna od 17 država koje su zabilježile najveći pad sloboda prošle godine i nalazi se na listi između Rusije i Sijera Leonea, pokazalo je izvješće organizacije Freedom House "Sloboda u svijetu 2024: Narastajuća šteta od problematičnih izbora i oružanih konflikata".

"Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvješću bio je najveći pad u Europi, u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Europi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana", rekla je za VOA Aleksandra Karpi, ekspertica FH-a za Balkan.

Ona je ocijenila da su na ukupnu ocjenu o Srbiji utjecali i izbori (u prosincu 2023.), a da je cijena izbornih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i sudjeluju u demokratskim procesima.

"I to je bio jedan od razloga za pad, ali je Srbija izgubila ukupno tri boda, što je prilično značajno", rekla je Karpi.

Ona je ukazala i na još nekoliko faktora koji uključuju opadajuću transparentnost u posljednjih nekoliko godina, među ostalim na sve manje mogućnosti javnosti da pristupi informacijama o nabavama, infrastrukturnim projektima i drugim politikama ekonomskog razvoja.

"Čak i relevantnim zainteresiranim stranama sve je teže doći do informacija o donošenju odluka vlade", istaknula je Karpi.

Kao treću točku je navela "pad indikatora privatnih debata", koji je bio rezultat brutalnog omalovažavanja opozicijskih političara, kao i drugih kritičara režima i otkrića o praćenju opozicijskih ličnosti".

"To ukazuje na zaoštravanje situacije za ljude iz raznih sektora, pa čak i obične građane, kojima je sve teže otvoreno sudjelovati u javnim raspravama, privatnim diskusijama o vladi i njenom donošenju odluka, i zaista sudjelovati u slobodnom i otvorenom demokratskom diskursu", rekla je Karpi.

Ona je ocijenila i da "sada postoji stvarni strah o tome hoće li doći do neke vrste odmazde, ako se oštro suprotstavite ovoj vlasti" i da se "rapidno pogoršava situacija za politička prava, građanske slobode i slobode u Srbiji".