Oluje Ember i Finn rezultirale su dubokim snježnim nanosima na američkom Srednjem zapadu i lošim vremenskim uvjetima duž obale Meksičkog zaljeva. U petak se očekuje Gerri, još jača zimska oluja koja će poremetiti putovanja tijekom vikenda. Zatim će se najintenzivnija arktička 'eksplozija' ove sezone proširiti Kanadom i SAD-om, rušeći temperature i preko 10 stupnjeva ispod uobičajenih, piše Severe Europe.

Novi sustav koji dolazi na pacifički sjeverozapad stiže iz Pacifika južno od Aljaske. Prijeći će jugoistočno preko Stjenjaka i ojačati u zimsku oluju Gerri u četvrtak navečer, krećući se gotovo istim pravcem kao i Finn. Očekuje se njegov značajan utjecaj na Srednjem zapadu i Velikim jezerima, s jakim vjetrovima popraćenim obilnim snježnim padalinama i smanjenom vidljivošću. Potom će hladna zračna masa napredovati od arktičke Kanade daleko prema jugu i proširiti se na SAD.

Glavni okidač iza nadolazeći arktički udar snažan je poremećaj polarnog vrtloga u visini. Njegov južni krak pomaknuo se ovog mjeseca nad Sjevernu Ameriku i to će biti glavni uzrok najintenzivnijeg ovosezonskog udara arktičke zračne mase na tom kontinentu. A što je to uopće polarni vorteks?

Zemljina atmosfera, tumači Severe Weather, ima šest slojeva, a ono što određuje naše vremenske prilike događa se u dva najniža sloja - troposferi i stratosferi. Troposfera je sloj najbliži Zemljinoj površini; proteže se visoko do neba, a visina joj varira od oko osam do gotovo 20 kilometara. Najdublja je iznad ekvatorijalnog područja, a znatno tanja iznad Sjevernog i Južnog pola. Iznad troposfere je dublji sloj poznat kao stratosfera, na visinama od oko 11 do 50 kilometara, s vrlo suhim zrakom. U njoj je smješten ozonski omotač, čija je vitalna uloga zaštita života planeta od potencijalnog utjecaja oluja i zračenja sa Sunca ili iz svemira. Još jedna bitna značajka u stratosferi je polarni vrtlog - ogroman trodimenzionalni prsten snažnih vjetrova koji se kreću nebom iznad nas. Polarni vrtlog okreće se oko Sjevernog pola, harajući zrakom na oko 20-50 kilometara iznad Zemljine površine.

Troposfera i stratosfera ključne su za našu klimu jer polarni vrtlog pokriva većinu donje polovice atmosfere. Budući da se proteže od sredine troposfere do stratosfere, ima glavni učinak na zimsko vrijeme na visokim i srednjim geografskim širinama. Tako je pokrenuo većinu najintenzivnijih vremenskih sustava, od hladnoće i zimskih oluja u Kanadi i SAD-u do onih u Aziji i Europi. Utječe na cijelu sjevernu hemisferu, ali njegov glavni utjecaj uglavnom je tamo gdje se nalazi južni krak vrtloga.

Kako i kada nastaje polarni vrtlog?

Zbog nagiba Zemlje polarna područja dobivaju puno manje Sunčeve energije tijekom jesenskih mjeseci. Sjever se tako hladi i dolazi do polarnih noći, a nakon njih slijede dani bez Sunčeve svjetlosti. Dok temperature u polarnom području padaju do dubokih minusa, slojevi atmosfere dalje prema jugu još su uvijek relativno topli jer primaju više Sunčeve energije. Stoga južni ekvatorijalni slojevi ostaju puno topliji od sjevernijih područja. To dovodi do kontrasta: hlađenje polarnih područja također snižava okolni površinski tlak, pri čemu se sličan vremenski proces događa i u sloju stratosfere. Temperaturna razlika između Sjevernog pola i ekvatorijalnih područja povećava se u oba sloja, što stvara veliku ciklonsku cirkulaciju niskog tlaka preko polarne stratosfere, gdje ova značajka dobiva svoje poznato ime - polarni vrtlog.

Polarni vrtlog je, dakle, velika ciklona u Zemljinoj atmosferi. Širi se preko Sjevernog pola tijekom zime i ponekad postaje vrlo intenzivan, protežući se južno do područja srednje geografske širine. Isto se događa i na južnoj hemisferi tijekom tamošnjeg zimskog razdoblja, kada se intenzivira oko Južnog pola.