U kategoriji učinkovitosti Hrvatska se nalazi između drugog i četvrtog mjesta odostraga, a po pitanju percepcije neovisnosti pravosuđa potonula je na kraj ljestvice, ispred Rumunjske, Bugarske i Slovačke. Samo u kategoriji kvalitete pravosuđa plasirala se oko sredine.

Unatoč svim primjedbama koje se uglavnom odnose na način istraživanja i neujednačenost pravosudnih sustava u raznim zemljama Unije, činjenica je da građani nisu zadovoljni stanjem hrvatskog pravosuđa, istaknuo je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Podsjetio je primjerice da je samo zbog suđenja u neadekvatnom roku država morala izdvojiti više od 30 milijuna kuna godišnje.

Uz to je naveo podatak da je Hrvatska po broju sudaca, u odnosu na broj stanovnika, među vodećima u Europi, kao i to da je u europskom vrhu po sredstvima koja izdvaja za pravosuđe.

Miljenić je rekao da nitko ne može biti zadovoljan postupcima koji predugo traju ili nagomilanim neriješenim slučajevima, ali i da u tom smislu stvari idu nabolje. Dodao je da je nezadovoljstvo i građana i vlasti puno veće nego što stoji u izvješću.

'Bitno je da trendovi idu na bolje. Poduzimamo niz mjera koje se odnose na reorganizaciju sustava, na drastično smanjenje broja sudova, na dotjerivanje zakonodavnog okvira, to je ono što kao izvršna i zakonodavna vlast putem zakona možemo napraviti. Međutim tu dolazimo do razdjelnice. Sam sustav, kvaliteta se izgrađuje unutar sudbene vlasti koja je neovisna i odvojena od izvršne vlasti. Mi niti možemo niti smijemo intervenirati u bilo koji predmet. Kada predmet traje 28 godina, onda se postavi pitanje ministru pravosuđa. Da, imamo predmet na sudu koji traje 28 godina, ali ministar tu ne može ništa, niti može imati išta. Tu je razdjelnica te svi u sustavu moramo preuzeti odgovornost za ono što radimo', kazao je Miljenić.

Slijedom toga Miljenić je prozvao DSV i predsjednike sudova koji trebaju više učiniti za kvalitetnije sudstvo.

Odgovorio mu je predsjednik Hrvatske udruge sudaca Đuro Sessa, kazavši kako su se neke stvari ipak poboljšale. Naime izvješće EU-a je rađeno temeljem podataka iz 2012,  a Sessa kaže da je pravosuđe u međuvremenu napredovalo.

'Nemojte misliti da su suci zadovoljni situacijom koja vlada u sudstvu. Sigurno da predmet koji traje 28 godina frustrira svakoga, ali to je, prema milijunima predmeta koji svakodnevno dolaze, mali broj i ne može se uzeti kao opća ocjena sustava. Ali naravno ekscesi su grozni i ljudi koji vode tako dugo spor su si sami krivi, ima tu i muljanja i svega. I mene frustrira to što danas na vijeću imam kupoprodajni ugovor iz 1936. godine i spor se vodi oko tog ugovora iz 1936. godine. To je patologija i ne može biti dobro', rekao je Sessa.

Na pitanje kako komentira velik broj predmeta iz Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava, Sessa je kazao da se 'konvencijsko pravo' zanemarilo u presudama u Hrvatskoj.

Reagirao je na to bivši pučki pravobranitelj i ustavni sudac Jurica Malčić, kazavši da je Konvencija o ljudskim pravima u primjeni već desetak godina, a da se tek sad shvatilo da se ona ne primjenjuje.

'Tu nešto unutar sustava ne štima i sustav nije pripremljen. Zato sam i tražio, a i GONG je tražio, da se vrši stalni monitoring i da se može reagirati kroz Sabor. Treba promijeniti odnose u sustavu između ministarstva i sudstva. Sudska vlast nema dovoljno udjela u kontroli, nadzoru da vlada sustavom', kazao je Malčić.

Kada se gledaju brojke iz izvještaja i najnovije brojke, onda se vidi da su one u padu, kazao je ministar Miljenić. Okvir je dobar i usklađen, no ministar kaže da hrvatsko pravosuđe plaća danak ulaska u EU i prilagodbi propisa. 'Suci sada moraju suditi po europskom pravu. To je novi sustav, a razgovarao sam s kolegama iz drugih članica i rekli su mi da im je trebalo desetak godina da se prilagode na europsko pravo', kazao je Miljenić.

U emisiju se javila i građanka požalivši se kako se zbog prometne nesreće sudi već 22 godine. Kazala je kako smatra da nije u redu da ti jedan sudac kaže da nisi u pravu i nakon toga na niz žalbi svaki sudac kaže isto.

Međutim ako se pita Sessu, to je u redu. 'Ljudi bi morali shvatiti i realno sagledati situaciju kad imaju spor. Tu je i velika odgovornost odvjetnika da realno kažu građanima gdje mogu očekivati uspjeh. No kod nas cijeli konglomerat razloga govori da je nisko povjerenje građana da sudovi sude nepristrano. Nitko ne vjeruje da mu je sudac rekao onako kako stvari jesu jer oni misle da postoji neka mračna rabota koja im ne dopušta da ostvare zahtjev', kazao je Sessa.