TRIBINA O JAVNOJ TELEVIZIJI

'Na HRT-u uređen samo informativni program!'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 23.04.2010 16:29
  • Objavljeno 23.04.2010 u 16:13
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Novi zakon o HRT-u treba jamčiti očuvanje javne televizije, nacionalne kulture i neovisne produkcije, upozoreno je na tribini 'Zakon o HRT-u: sumrak domaćeg programa' koju je danas u Novinarskom domu organiziralo Društvo hrvatskih filmskih redatelja

Sudionici tribine, redatelji i producenti, jednoglasno su se složili da je jačanje HRT-a kao javne televizije jedini način da se ostvari snažna nacionalna audiovizualna produkcija, koja je danas, kako su ocijenili, na koljenima.

Da bi se to postiglo, mora se očuvati financijska neovisnost HRT-a, odnosno zadržati praksa plaćanja pristojbe i prihodi od marketinga, rekao je producent Ivan Maloča, istaknuvši da se 'samo tako može sačuvati i neovisna hrvatska produkcija, koju većinom financira javna televizija'.

Producenti traže i da se poveća udio hrvatskog programa na javnoj televiziji, predlažu da HRT osigura 15 posto svog godišnjeg proračuna za financiranje rada neovisnih proizvođača te traže da ubuduće imaju svog predstavnika u programskom vijeću.

Traži se i regulacija provođenje Zakona o elektroničkim medijima, koji se, po Maloči, danas sustavno krši jer se ne označavaju reprize, strane emisije se prikazuju kao vlastite i sl.

Na javnoj televiziji novim bi se zakonom trebao prevladati sadašnji nerazmjer između informativnog i kulturno-umjetničkog programa, smatra filmski redatelj Hrvoje Hribar, budući da je danas, kako je rekao, 'na HRT-u uređen samo informativni program, dok je više od 80 posto ostalog, tzv. umjetničkog programa, neuređeno'.

Odgovarajuće na zahtjeve producenata i redatelja, državna tajnica Nina Obuljen, u ime Ministarstva kulture, kao predlagatelja zakona, rekla je da će se novim ustrojem HRT-a jasno odrediti pitanje kvota audiovizualnog dijela programa i udjela hrvatske glazbe te da bi te kvote trebale biti poticajne za hrvatsku audiovizualnu industriju. 'Ta obveza za HRT mora biti veća nego za komercijalne medije', istaknula je.

Nedostatak nacrta novoga zakona Hribar vidi u uvođenju instituta Vladinog nadzornog odbora koji bi birao ravnatelja, kao, kako je rekao, svojevrsnog političkog namjesnika. Upozorava da će u tom slučaju pluralizam otići na privatne televizije, a 'politički pokušaj da se preuzme HTV mogao bi rezultirati gubitkom javne televizije kakvu smo dosad poznavali'.

Obuljen se složila da je riječ o pitanju koje je izazvalo najviše bure u javnosti, odnosno da mnogi kritiziraju predloženi model po kojemu glavnog ravnatelja HRT-a ne bi više, kao do sada, biralo programsko vijeće, već od Vlade imenovani nadzorni odbor na prijedlog saborske većine: 'Međutim, nitko dosad, otkad traje javna rasprava, nije ponudio neki alternativni model koji bio osigurao stabilnost HRT-a kao javne televizije, a u isto vrijeme uveo više nadzora i transparentnosti u sustavu.'

Na tribini je upozoreno i na prebacivanje značajnih ingerencija na Vijeće za elektroničke medije te je izražena sumnja da će ono moći izvršavati sve zadaće, predviđene novim zakonom.

'Nadamo se da će ipak Ministarstvo kulture ostati potpisnik ugovora i tako jamčiti minimum interesa hrvatske kreativne industrije', zaključio je Hribar.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi