Ukrajinu su, prema navodima medija, pogodile i prijetnje uskraćivanjem obavještajnih podataka koji joj pomažu u zaštiti civila od ruskih raketnih napada.

U takvim okolnostima otvara se pitanje pokušava li Trump, u nastojanju da što prije postigne dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prisiliti Ukrajinu na ustupke koje njezino društvo smatra neprihvatljivima.

Prema analizi Kyiv Posta (KP), američki predsjednik najprije je djelomično ublažio energetske sankcije Rusiji, a potom najavio dogovor o uvozu nekoliko stotina tisuća tona ruskog dizelskog goriva u SAD. Istodobno je od Ukrajine zatražio da prestane napadati ruske rafinerije, pozivajući na obustavu udara na naftno-prerađivačka postrojenja.

Takav bi dogovor, formalno predstavljen kao uzajamno primirje, u praksi bio izrazito nepovoljan za Ukrajinu. Rusija je, naime, već uništila jedinu ukrajinsku rafineriju, pa bi obustava napada na takve objekte za dvije zemlje značila posve različite ustupke.

Trump je otišao i korak dalje, poručivši da bi Ukrajina trebala dobiti novog predsjednika jer Volodimir Zelenski navodno ne želi potpisati mirovni sporazum. Uslijedile su i prijetnje obustavom dostave obavještajnih podataka o ruskim balističkim projektilima koji gađaju ukrajinske civilne ciljeve.

Nove američke prijedloge za mirovni sporazum 13. listopada iznio je David Ignatius, kolumnist Washington Posta. Prema njegovim navodima, u novim se prijedlozima više ne ponavljaju ruski zahtjevi za teritorijalnim ustupcima, što bi moglo upućivati na određeni pomak u pregovorima.

Ukrajinci oštro reagiraju na Trumpove poteze

Najnoviji razvoj događaja izazvao je oštre reakcije u Ukrajini. Dio javnosti smatra da Washington pokušava ograničiti sposobnost Kijeva da uzvrati Rusiji, istodobno ostavljajući Moskvi prostor za nastavak ratovanja.

Investicijski bankar Serhij Fursa usporedio je Trumpov prijedlog o energetskom primirju s apsurdnom situacijom u kojoj bi Ukrajina obećala da neće napadati ruske rafinerije, dok bi Rusija obećala da neće gađati ukrajinsku rafineriju koja više ne radi.

‘Sljedeći korak u Trumpovu nevjerojatnom planu bit će objava primirja. Ukrajina će morati obećati da neće napadati rusku vojsku, a Rusija će dati riječ da neće napadati 'rusku vojsku'. I mir će odmah uslijediti’, napisao je Fursa.

Olha Ajvazovska, čelnica analitičke skupine civilnog društva OPORA, smatra da se takvim potezima odgovornost za neuspjehe u ratu prebacuje na Ukrajinu, dok se Rusiji istodobno otvaraju nove mogućnosti za gospodarsku suradnju sa SAD-om.

‘Nije ovdje riječ o količinama ruskog dizela koje će biti isporučene SAD-u. Važno je kršenje zakona koje je donio Kongres, kao i stvaranje novih presedana za suradnju i poslovanje s ruskim ratnim strojem’, upozorila je.

Oleksandr Švec, glavni urednik ukrajinskog lista Fakty, još je oštriji kada je riječ o mogućem uskraćivanju američkih obavještajnih podataka.

‘Uskraćujući nam obavještajne podatke o putanjama raketnih napada na Ukrajinu, Amerika zapravo postaje sudionik u ubojstvima ukrajinskih civila koje provodi Rusija’, rekao je.

Jedan član ukrajinske vlade, koji je govorio za Kyiv Post pod uvjetom anonimnosti, kazao je da je Trumpov potez potpuno iznenadio ukrajinsku stranu.

‘Ovo je jednostavno nezamislivo. To je izdaja svih načela savezništva. Gore je nego s Rusima’, izjavio je.

Zašto Trumpu i Putinu odgovara dogovor o dizelu?

Trumpove motive KP povezuje s političkom situacijom u SAD-u i nastojanjem da se prije izbora 3. studenoga republikancima olakša suočavanje s mogućim izbornim porazom. Američki predsjednik mogao bi se nadati da će dogovorom o uvozu goriva uvjeriti birače da poduzima nešto kako bi ublažio visoke cijene energenata.

Putin bi, s druge strane, sporazum mogao prikazati kao diplomatsku pobjedu pred ruskom javnošću iscrpljenom ratom. Iako se ne očekuje da bi količine izvezenog goriva imale velik gospodarski učinak, simbolička vrijednost dogovora mogla bi biti znatna jer bi označila približavanje Washingtona i Moskve.

Ruski ekonomist Kiril Rogov smatra da bi Putin takvim potezom mogao ostvariti i dodatnu političku korist – produbiti nesuglasice između Trumpa, Zelenskog i europskih čelnika te iskoristiti američki pritisak kako bi ograničio ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu.

Trump ponovno prikazuje Zelenskog kao glavnu prepreku miru

Trumpova tvrdnja da bi Ukrajina trebala dobiti novog predsjednika jer Zelenski odbija potpisati mirovni sporazum posebno je problematična, ocjenjuje Kyiv Post. Autor analize smatra da se time ukrajinskog predsjednika pokušava prikazati kao prepreku miru, iako bi predloženi dogovori, prema njegovoj ocjeni, uglavnom odgovarali ruskim zahtjevima.

Dosadašnji prijedlozi povezani s ruskom stranom, koje su preko američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera predstavljali Washingtonu, navodno su bili jednostrani i nisu dovoljno uzimali u obzir ukrajinske interese. Među ruskim zahtjevima bilo je i prepuštanje teritorija koje ruska vojska nije uspjela osvojiti ni nakon višegodišnjih borbi i velikih gubitaka.

Pitanje održavanja izbora u Ukrajini dodatno je složeno zbog ratnog stanja. Milijuni ljudi nalaze se u inozemstvu, na okupiranim područjima ili u blizini bojišnice, dok su brojni potencijalni kandidati, uključujući visoke vojne dužnosnike, vezani uz svoje dužnosti.

Prema analizi, izbori održani u takvim okolnostima mogli bi imati i suprotan učinak od onoga kojemu se Trump nada. Zelenski bi, tvrdi autor, i dalje mogao imati znatne izglede za pobjedu.

Još je važnije to što protivljenje teritorijalnim ustupcima nije ograničeno samo na predsjednika. Prema anketama na koje se poziva Kyiv Post, većina Ukrajinaca ne želi pristati na ruske zahtjeve. Također ne vide dokaze da je ukrajinska vojska izgubila volju za otporom.

U pozadini takvog stava nalazi se strah da bi Rusija svaki teritorijalni ustupak iskoristila kao polazište za nove napade i nove zahtjeve.

‘Problem nije Zelenski. Problem su ukrajinska vojska i ukrajinsko civilno društvo, koji ne žele kapitulirati pred Moskvom. Besmisleno je misliti da bi promjena predsjednika promijenila ukrajinski odnos prema ratu’, rekao je pisac i novinar Radomir Mokrik.

Dodao je da Trump od početka svojeg predsjedničkog mandata pokazuje da ne razumije dovoljno prirodu ruske agresije na Ukrajinu ni razloge zbog kojih se Ukrajinci nastavljaju braniti.

Ni ukrajinski zagovornici mira ne žele bezuvjetnu kapitulaciju

Ukrajinska politička scena nije jedinstvena kada je riječ o nastavku rata. Postoje političari koji zagovaraju pregovore s Moskvom i određene kompromise kako bi se zaustavile borbe. Dio njih nastoji se nametnuti kao alternativa Zelenskom, dio traži naklonost Trumpove administracije, a neki računaju na ratni umor dijela stanovništva, iscrpljenog ruskim napadima i čestim prekidima opskrbe električnom energijom.

Novinari tu neformalnu skupinu političara ironično nazivaju ‘mirovnom strankom’, iako njezini pripadnici ne djeluju kao jedinstvena politička inicijativa. Među njima su zastupnici Oleksij Hončarenko i Danilo Hetmancev te gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov.

Međutim, ni među njima, prema analizi, nema potpore kapitulaciji isključivo pod ruskim uvjetima ili predaji teritorija koje ukrajinska vojska još čvrsto kontrolira.

Hončarenko, koji se zbog svojih stavova suočio s kritikama na društvenim mrežama, poručio je da je potrebno razlikovati kompromis od kapitulacije.

‘Mir se ne može postići jednom odlukom. Da, morat ćemo razgovarati o kompromisima, ali kompromis nije kapitulacija. To znači pronaći uvjete pod kojima Ukrajina može okončati rat, dobiti stvarna sigurnosna jamstva i sačuvati svoje nacionalne interese. Rusiji ne smijemo ništa dati. Svaki sporazum mora uzeti u obzir ukrajinske interese’, rekao je.

Prema zaključku Kyiv Posta, pitanje rata i mira u Ukrajini nadilazi identitet predsjednika ili sastav parlamenta. Riječ je o pitanju opstanka države i društva, zbog čega se pokušaji nametanja sporazuma koji bi zanemario ukrajinske interese doživljavaju kao prisila na kapitulaciju.

Upravo je to, pišu, ključna razlika između mirovnih pregovora i predaje Moskvi.