Zahvaljujući novom Zakonu o medicinskoj oplodnji (MO) u Hrvatskoj je lani rođeno 1.019 djece, što je 24 posto, odnosno 200-tinjak djece više nego 2009. godine, a uspješnost metoda koje provode 14 centara u Hrvatskoj kreće se od 20 do 47 posto, iznio je podatke o provedbi zakona koji je na snazi godinu i pol dana ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović
Najveći broj trudnoća, oko 93 posto, postignut je iz tzv. svježih embriotransfera, dok je iz zamrznutih jajnih stanica ostvareno 30 trudnoća, a uspješnost tih postupaka iznosila je 19 posto, rekao je Milinović na današnjoj konferenciji za novinare u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj.
Prema podacima nacionalnog povjerenstva i društva za humanu reprodukciju, prikupljenima iz rodilišta i centara za MO, prošle je godine u odnosu na 2009. zabilježeno 35,6 posto više trudnoća medicinskom oplodnjom te rođeno 23,4 posto više djece, čime je Hrvatska, prema Milinovićevim riječima, dobila sedam novih razreda djece.
Time je broj novorođene djece začete MO-om porastao u ukupnom broju novorođenčadi (oko 43.000 godišnje) sa 1,8 na 2,7 posto te se približio europskom prosjeku koji iznosi od tri do pet posto takve djece u ukupnoj populaciji novorođenih.
Milinović je rekao da je zakon prilikom donošenja bio predmet 'grube političke manipulacije', ali da prvi podaci govore da je dobar te da ulaganja u opremu i edukaciju stručnjaka od ukupno 50 milijuna kuna daju rezultate.
Najviše polemike i protivljenja u javnosti izazvalo je zamrzavanja jajnih stanica koje je zamijenilo u svijetu uspješnu metodu zamrzavanja zametaka, no stručnjaci su danas ustvrdili da je odnos broja tih postupaka gotovo isti jer je prošle godine zabilježeno 35 postupaka iz zamrznutih zametaka, a 30 iz zamrznute jajne stanice.
Milinović je najavio da će sa strukom u idućih mjesec dana raspraviti mogućnost izmjene zakona kako bi se nekim najtežim kategorijama bolesnika ipak omogućilo zamrzavanja zametaka.
Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju prof. Velimir Šimunić istaknuo je da rezultate umanjuje činjenica da je liječenje neplodnosti zakonom omogućeno i ženama iznad 40 godina starosti, pa je među ženama koje su lani prolazile postupke MO-a bilo 19 posto takvih žena.
Taj podatak, kaže Šimunić, pokazuje i da Hrvatice prekasno počinju liječiti neplodnost jer se kasno odlučuju na rađanje, a pa prvo dijete u prosjeku rađaju sa 29 godina.
Iako je zadovoljan prvim rezultatima zamrzavanja jajnih stanica jer je lani višak jajnih stanica zamrznulo 20 posto pacijentica, po čemu ne zaostajemo za Europom, Šimunić smatra da MO u Hrvatskoj i dalje previše ovisi o svježim embriotransferu, pa će struka u narednom razdoblju morati poraditi na unapređenju donacija jajnih stanica i spermija.
