U najtežem napadu na rijadski aerodrom, u subotu, poginulo je 13 ljudi, a više od 300 ih je ranjeno. U ponedjeljak navečer hutisti su preuzeli odgovornost za novi napad balističkom raketom na zračnu luku kralja Halida, a u onima prošlog tjedna poginulo je troje saudijskih državljana, među njima pilot, a jedan zrakoplov je oštećen. Rijadska zračna luka inače ima više od 800 letova na dan.

Sukob Saudijske Arabije i hutista star je više od desetljeća. Pokret Ansar Alah, nastao 1990-ih u sjevernoj pokrajini Saada, u rujnu 2014. zauzeo je glavni grad Sanu i protjerao međunarodno priznatu vladu u egzil, a Saudijska Arabija je sljedeće godine pokrenula vojnu intervenciju kako bi ih potisnula, istodobno uvodeći blokadu područja pod hutističkom kontrolom.

Rat je prekinut primirjem pod okriljem UN-a 2. travnja 2022., ali krhko primirje urušilo se ovog ljeta, u sjeni američko-iranskog rata koji je počeo kad su SAD i Izrael napali Iran.

Neposredni povod bio je napad na zračnu luku u Sani 13. srpnja kojim se htjelo spriječiti slijetanje iranskog zrakoplova, a američki dužnosnik tvrdio je da je zrakoplov prevozio oružje, dijelove za rakete i vojne stručnjake namijenjene hutistima. Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman prethodno je za akciju dobio Trumpovu potporu.

Hutisti su napad proglasili objavom rata i završetkom razdoblja deeskalacije, a u srpnju su proglasili pomorsku blokadu kraljevstva.

Nije ih lako uništiti

Iza toga stoje dublji razlozi. Hutisti traže kraj saudijskih pokušaja da kopnenom i gospodarskom blokadom izoliraju velik dio sjevernog Jemena pod njihovom kontrolom, a iako su saveznici Irana, imaju i vlastitu agendu. Rijad pak dugo smatra da letovi iz Irana služe za dopremu oružja i savjetnika.

Rat s Iranom dodatno je ojačao položaj hutista jer je Saudijska Arabija nakon praktičnog zatvaranja Hormuza postala ovisna o izvozu preko Crvenog mora, koje hutisti mogu ugroziti. Otad su zauzeli strateški otok Perim na ulazu u Crveno more i lučki grad Mochu, nastojeći preuzeti nadzor nad tjesnacem Bab al-Mandebom.

Na papiru odnos snaga izgleda jasno. Washington je nedavno odobrio prodaju 48 lovaca F-35 Saudijskoj Arabiji vrijednu 24,3 milijarde dolara. No vojni stručnjaci upozoravaju da tehnologija ne rješava problem. Saudijci se skupim presretačima brane od znatno jeftinijih dronova i raketa, na golemom prostoru s nizom ranjivih ciljeva, od zračnih luka i rafinerija do naftovoda. Hutistima je dovoljno da tek poneki projektil probije obranu.

'Uništiti hutiste jednim potezom nije moguće', rekao je Dale Buckner, bivši pripadnik američkih specijalnih snaga i direktor sigurnosne tvrtke Global Guardian, objašnjavajući da su hutisti pokretni, ukopani u planinama i lako se skrivaju, zbog čega ih je konvencionalnim sredstvima iz zraka i s mora vrlo teško uništiti.

Bernard Haykel, stručnjak za Saudijsku Arabiju sa Sveučilišta Princeton, smatra da je problem i u samoj saudijskoj vojsci: kraljevstvo bi trebalo izgraditi vojsku spremnu na borbu i društvo spremno na žrtve, 'a to trenutačno nema'.

Prema stručnjacima, Saudijce koči oslanjanje na neučinkovite saveznike na terenu, nepristupačan teren i iranska potpora hutistima. Markus Schneider iz Zaklade Friedrich Ebert za DW je upozorio da se Saudijci sve dublje uvlače u regionalni rat koji su htjeli izbjeći, dok su hutisti 'dobro ukorijenjeni' i 'mogu izdržati znatne udarce'.

Nema pomoći iz Washingtona

Pomoć iz Washingtona zasad izostaje. Mohammed bin Salman u rujnu je dvaput telefonski tražio američke udare na hutiste, no Trump to nije prihvatio, a Washington je Rijadu poručio da trenutačno ne želi izravnu vojnu akciju, ali će pomoći razmjenom obavještajnih podataka i odabirom ciljeva.

Rijad je u srpnju još uvjeravao Washington da se s hutistima može obračunati sam. SAD je u kraljevstvo poslao stotinjak vojnih savjetnika, a Nawaf Obaid s King’s Collegea u Londonu, bivši savjetnik saudijske vlade,tvrdi da Rijad nije ni tražio zračne udare nego obavještajnu potporu, koja je dosad bila ograničena.

Razlozi američke suzdržanosti višestruki su. Većina Trumpova užeg kruga bila je duboko skeptična ili izravno protiv uključivanja u saudijsku borbu, s obzirom na opterećenost američke vojske ratom s Iranom. Američki dužnosnici poručili su Saudijcima da Trump prioritet daje zaštiti Hormuškog tjesnaca i nadzoru Irana, izbjegavajući otvaranje nove fronte.

Cinzia Bianco iz Europskog vijeća za vanjske odnose ocijenila je da Trump uoči međuizbora i usred domaće rasprave o trošenju američkih resursa na Bliskom istoku nije u poziciji pojačati angažman u regiji. Odnosi Washingtona i Rijada pritom nisu bez napetosti. Saudijska Arabija je u svibnju praktički blokirala američki plan pratnje tankera kroz Hormuz.

Ipak, dio američkih vojnih dužnosnika smatra da SAD treba saudijsku pomoć u ratu s Iranom. Službeno, jedan visoki dužnosnik administracije poručio je samo da SAD ima obrambeni sporazum s Rijadom i da će 'uvijek braniti svoje saveznike'.

Sadašnji i bivši dužnosnici priznaju da bi poraziti hutiste bilo teško čak i uz američku pomoć.

Dvosjekli mač

Rijad se zato okreće drugim partnerima. Francuska šalje vojnike i protuzračnu obranu za zaštitu luke Janbu, Velika Britanija nudi dopunu goriva u zraku, a Pakistan je potvrdio da ima vojnike u kraljevstvu u sklopu obrambenog saveza s Turskom. Stručnjaci ipak ne očekuju da će to promijeniti vojnu ravnotežu.

Saudijskoj Arabiji preostaju loše opcije. Bianco upozorava da bi potpuna eskalacija mogla prerasti u otvoreni sukob nalik jemenskom građanskom ratu i uvući kraljevstvo u širi američko-iranski rat kao zaraćenu stranu. Diplomatski izlaz također ima visoku cijenu: dogovor bi, prema riječima jemenskog stručnjaka Mohameda Al-Baše, značio prihvaćanje svih hutističkih zahtjeva.

'To je u biti predaja', rekao je. Abdulghani al-Irjani iz Centra za strateške studije u Sani ističe da ni hutisti nemaju interes za trajni rat jer je njihova financijska moć ograničena. No dok ih Rijad ne može poraziti, a Washington ne želi, hutisti imaju malo razloga za popuštanje.