KRITIKA POLITIČKIH I AKADEMSKIH ELITA

Milardović: Historiji ne smijemo služiti kao histeriji

18.09.2016 u 11:53

Bionic
Reading

U svom najnovijem blogu, politolog Anđelko Milardović na svoj osebujan način kritizira političke elite u Hrvatskoj, ali i vodeće hrvatske povjesničare jer nisu smogli profesionalne hrabrosti iskoračiti iz svojih ideoloških tabora radi objektivnog suočavanja s našom totalitarnom prošlošću, bilo ustaškom, bilo komunističkom. Poticanjem pitanja o odgovornosti za počinjeno nasilje, uništenje pojedinih društvenih grupa, rasni i klasni rat kao i pročišćenje, trebalo bi potaknuti kretanje prema političkoj slobodi, oslobođenju, miru, stabilnosti, razvoju i demokraciji, upozorava Milardović

Ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije prof.dr.sc. Anđelko Milardović na svom blogu u najnovijem postu pod nazivom 'Fragmenti o korisnosti i štetnosti povijesti za život'  kritizira političke, ali i akademske elite jer svojim ustrajavanjem na ideološki obojenim interpretacijama povijesnih događaja Hrvatsku i sve njezine građane drže taocima prošlosti koja naše društvo vodi u stagnaciju i propast.

'Historiji ne želimo služiti kao histeriji ako nas politikama povijesti zarobljava u prošlost. Takvu historiju i historiografiju smatram štetnom zato što nam uništava život, baca nas u kandže i kaljužu egoistične bilo lijeve, bilo desne tiranije manjine. Historiji ne želimo služiti u slučaju ako proizvodi histeriju ili sama postaje histerijom', smatra Milardović.

Citirajući klasično djelo filozofsko-povijesne misli Arnolda Toynbeea 'Istraživanje istorije' kako kulture i civilizacije propadaju onog trenutka kad od 'gornjih' društvenih slojeva (elita), prestanu dobitvati podražajnu i mimetičku snagu za kreaciju viših svrha. 'Mi smo kao Hrvatska dio tog propadanja, te dekadencije kao izraza egoističnih, nekvalificiranih i nedotupavih političkih 'elita', koje pojma nemaju kako uspostaviti zakon kompatibilnosti s naprednim društvima 21. stoljeća', smatra Milardović.

Da bi se Hrvatska konačno riješila tereta prošlosti koji joj priječi put u bolju budućnost, Milardović zaziva nekog hrvatskog Karla Jaspersa koji bi stručnu i običnu javnost ujedinio u traganju za istinom po pitanju odgovornosti za hrvatske totalitarizme


Jasper je, podsjeća naš politolog, pitanje krivnje i političke odgovornosti Njemačke postavio 1946. godine. Jaspers je, naime, o političkoj odgovornosti Njemačke za masovne zločine predavao studentima Sveučilišta Heidelberg tijekom zimskog semestra 1945./46. 'Svim ovim izlaganjima želio bih kao Nijemac među Nijemcima poticati jasnoću i složenost, kao čovjek među ljudima sudjelovati u našim zalaganjima za istinu', zabilježio je Jaspers u travnju 1946. godine.

'Mi to pitanje (djelovanja dvaju totalitarnih režima u Hrvatskoj 20.stoljeća) ne stavljamo na dnevni red ni 2016. godine', napominje Milardović i dodaje: 'Njemačka preko Jaspersa nije samo postavila pitanje krivnje u odnosu na desni Hitlerov totalitarizam, već je nakon ujedinjenja postavila i pitanje krivnje komunističkog režima Ericha Honeckera'.

Nijemci su se, ističe Milardović, oslobodili blokiranje povijesti, a mi i dalje ostajemo blokirani, ne potežemo pitanje krivnje oba režima. 'Oba režima su kriva za našu sadašnjost i našu budućnost. Što ih prije likvidiramo u svijesti, prije ćemo se izvući iz talačke situacije prošlosti koja nam muti um, svijest, život sada, ali i onaj nadolazeći', zaključuje Milardović.