DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Milanović: 'Da su ustaše imali malo više razuma, Srbi se ne bi digli na ustanak'

22.06.2026 u 11:58

Bionic
Reading

Središnja državna svečanost u povodu Dana antifašističke borbe i 85. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda održava se u ponedjeljak u Spomen-parku Brezovica kod Siska, bila je to i prva antifašistička borbena jedinica u tadašnjoj okupiranoj Europi

Obilježavanje je počelo tradicionalnim polaganjem cvijeća na spomenik Prvom partizanskom odredu. Položili su ga predsjednik Republike Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, izaslanik predsjednika Vlade ministar Alen Ružić, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, gradonačelnik Siska Domagoj Orlić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin te predstavnici udruga i građani.

Osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda smatra se početkom organiziranog oružanog otpora protiv fašističkih i nacističkih snaga na području Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata. Odred je osnovan istoga dana kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, piše Hina. Zapovjednici odreda od 77 boraca bili su Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković.

Hrvatski antifašistički pokret tijekom Drugoga svjetskog rata bio je jedan od najbrojnijih pokreta otpora u okupiranoj Europi. Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj i danas je tema različitih društvenih i političkih rasprava, uz različita tumačenja njegova povijesnog značenja.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska
  • Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska
  • Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska
  • Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska
  • Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska
  • Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska
    +18
Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kod Siska Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac

Milanović održao govor

Zoran Milanović održao je govor u kojem se trudio, kako tvrdi, objektivno sagledati činjenice i kontekst u kojemu se formirao prvi partizanski odred koji bi, kako je naglasio, bez pomoći hrvatskih Srba iz Banije i Korduna brzo propao i do šireg narodno-oslobodilačkog pokreta nikada ne bi niti došlo, prenosi Jutarnji list.

Poručio je da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske povijesti i da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.

Na središnjoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica Milanović je rekao kako je 'čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava', dodavši da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo.

'Na dan kada je četiri milijuna Hitlerovih vojnika napalo SSSR, tu diktaturu, Staljinovu diktatiru, sedamdeset je sisačkih komunista pobjeglo (u šumu) kako ih ustaše i Gestapo ne bi pohvatali jer su bili članovi Komunističke partije, te Staljinove monolitne organizacije. Da na Baniji, Korunu i u Lici nije bilo hrvatskih Srba, tih 70-ak hrvatskih komunista ne bi daleko dospjelo.

To treba reći, to je kontekst. Da su ustaše imali malo više razuma, Srbi se ne bi digli na ustanak. Siguran sam da bi bili za neku vrstu suradnje. To govorim jer sve to smatram činjenicama koje su neizostavan dio scenarija po kojemu se tada odvijala povijest', naglasio je predsjednik.

'Na početku su većina boraca u NOB-u bili Srbi. Riječ je o malom broju ljudi, stali bi svi na stadion u Kranjčevićevoj. Većina drugih je bila skeptična, ljudi su to gledali sa strane', rekao je Milanović.

U govoru se dotakao i Europske unije kako bi poručio da EU nema pravih političkih lidera i da je to 'grupacija mačaka'. Usvtrdio je kako je Europska unija zamišljena kao mirovni projekt. 'I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije', poručio je.

Osvrnuo se i na današnje prijepore oko obilježavanja događaja iz Drugog svjetskog rata, navodeći da hravtsko društvo i dalje nije pronašlo zajednički odnos prema vlastitoj prošlosti.

U tom je kontekstu spomenuo da je i sam prije gotovo dva desetljeća vjerovao da su neke povijesne rasprave zaključene, ali se pokazalo suprotno. 'Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine', rekao je.

Pozvao je na zajedništvo, razboritost i vođenje politike usmjerene na hrvatske interese, bez neprijateljstva prema drugima.

'Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ', poručio je Milanović pa dodao: 'Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas'.

Govorio je i o Janku Bobetku i Vladi Janiću Capi: 'To su velikani tog vremena, a neki ih nazivaju zločincima. Onda je i Tuđman među njima, nemojmo tako, izgubit ćemo se, zavrtjet će nam se u glavi, izgubit ćemo moralni kompas'.