O realnom stanju na tržištu nekretninama Lana Mihaljinac Knežević je za N1 rekla:

“Komplicirano je i kompleksno, teško je reći u kojem će se smjeru kretati. Nedostatak građevinskog materijala i radne snage uzrokovao je promjene, utjecale su i niske kamatne stope (tad se više kupuju nekretnine), pandemija je poremetila situaciju (tad je puno novca pušteno globalno na tržište, više se investiralo u nekretnine). U Hrvatskoj vidimo porast prosječnih cijena, ali nije sve kako se na prvu čini.”

Komentirajući podatke Eurostata da Hrvati u usporedbi s drugim članicama EU-a žive u lošijim stanovima, a najviše kupuju Mihaljinac Knežević objašnjava:

“Hrvatska je treća u EU-u po postotku vlasništva nekretnina nakon Rumunjske i Slovače, 91 posto stanovništva su vlasnici nekretnina za razliku od razvijenih država poput Danske i Njemačke gdje je to 50 posto i manje. To je naslijeđe bivšeg sustava i mogućnosti otkupa stanarskih prava, to je i naš tradicionalan pristup vlasništvu jer se ono i dalje smatra statusnim simbolom. Te nekretnine su možda već tad prije 30 godina bile substandardne, građani nisu imali sredstava za ulaganje ili su bili kompleksni vlasnički udjeli. Tako da taj podatak ne iznenađuje.”

Ističe da se gradi nedovoljno kao i da je prošle godine broj izdanih građevinskih dozvola i dalje bio upola manji nego prije 20-ak godina kad je gradnja bila na vrhuncu.

“Pogotovo se malo gradi u priuštivom segmentu za građane prosječne platežne moći i nemamo sustavnu politiku stambenog zbrinjavaja stanovništva. Normalno je da su se developeri fokusirali na luskuznu novogradnju koje je također nedovoljno”, dodaje.

U Zagrebu kronično fali primarno novogradnje po prosječnim cijenama. Na pitanje o primjerima da građevinske tvrtke i agencije sklapaju predugovore s uobičajenom kaparom, a onda vraćaju dvostruku jer im se pojavi kupac koji je spreman više platiti za stan, Mihaljinac Knežević kaže da zna za jedan takav primjer:

“Bio je nedavno takav jedan slučaj, hoće li drugi krenuti u tom smjeru, ne znamo. Građevinarima je u Hrvatskoj zbog potresa, pandmije i sad rata drastično skočila cijena građevinskog materijala.”

Smatra da bi se kao prosječna cijena, koja bi se mogla prodavati, mogla smatrati cijena od dvije do dvije i pol tisuće eura po kvadratu.

“Cijena starogradnje je skočila previše, to je isto problem. Nedovoljno se govori o razlici između starogradnje i novogradnje. U Zagrebu je sad prosječna cijena kvadrata 1.850 eura, to uključuje i skupu novogradnju i starogradnju.”

Dotaknula se i mogućeg rasta kamatnih stopa: “Građani trebaju procijeniti primanja i biti oprezni jer sigurno će doći do rasta kamatnih stopa.”