Jedno od prvih pitanja postavljenih ministru financija Slavku Liniću bilo je i ono gdje vidi Hrvatsku za pet do 10 godina.

'Vlada se bori za nova radna mjesta, za što veće investicije i gospodarski rast u investicijama. To znači da vidim Hrvatsku kao zemlju koja će imati veći broj hidroelektrana, termoelektrana, obje rafinerije, bušotine na Jadranu, puno alternativnih izvora. Imat će vjetroelektrane, što više solarnih elektrana, a to znači da više nećemo uvoziti energiju. Ali isto tako, masu hotela, novih hotelskih kapaciteta, puno turista koji neće dolaziti samo ljeti. Poljoprivredu koja će barem 80 posto našeg poljoprivrednog zemljišta staviti pod kulturu, a sve će to konzumirati naš turizam, naši građani, a to znači mali uvoz hrane. I naravno, broj zaposlenih blizu milijun i 600 tisuća, a broj nezaposlenih oko 100 tisuća, dakle preko 200 tisuća manje nego sada. To znači siguran posao, plaću i skroman život. Ipak smo zemlja koja će još dugo biti veliki dužnik i odgovorna prema dužnicima', bio je iskren Linić

Jednog građanina zanimalo je ima li Vlada ikakve druge mjere za pokretanje gospodarstva, osim nametanja novih poreza.

'Građani Hrvatske moraju shvatiti: nema povećanja poreza, mi nismo povećavali porez. PDV je povećan za dva indeksna poena, ali u isto vrijeme smanjen zdravstveni doprinos na njihove plaće, što znači da je konkurentska moć hrvatskog gospodarstva veća, šansa za veći broj radnih mjesta. Isto tako, nastojat ćemo i u buduće da doprinos zdravstva iz plaća bude smanjen sa 13 na sedam posto. Mi se borimo za to da plaće mogu rasti jer se doprinosi smanjuju. Također, naš cilj je smanjiti doprinose koje sada plaćamo, a zovu se prirezi, koji također idu na plaće. Politika plaća je umanjiti doprinose, umanjiti davanja i to je razlog da konsolidiramo naša primanja kroz porez na nekretnine i jednokratno povećanje PDV-a. Znači, nema povećanja, postoji zamjena. Zašto zamjena? Jer želimo radna mjesta, želimo biti konkurentni', kazao je Linić.

Pitanja je bilo vezano i uz Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je jučer izglasan u Saboru. Naime, taj zakon predviđa uvođenje fiskalnih blagajni s prvim danom 2013. pa je jedna građanka pitala koliko će softver za blagajnu koštati poduzetnike.

'U RH, softver kompletno je vlasništvo Porezne uprave, sve troškove softvera i glavnog računala snosi Porezna uprava. Jedini trošak korisnika ili poreznih obveznika je računalo, priključak na softver i akreditacija koju će platiti oko 100 kuna', rekao je Linić.

Najveći broj pitanja ipak se odnosio na najavljeni porez na nekretnine koji bi trebao zaživjeti u travnju sljedeće godine.

Jedna građanka ministra Linića upitao je hoće li se porez plaćati i na nekretninu u kojoj živi i hoće li onda otpasti komunalna naknada.

'Da, porez na nekretnine znači da se trenutačno ukida komunalna naknada i porez na vikendice. To znači da će porez na nekretnine, ako živimo u njoj, biti približno kao i komunalna naknada, ali će biti rezultat oporezivanja po vrijednosti, a ne po metru kvadratnom i lokaciji. To je nešto što sigurno neće biti veće nego komunalna naknada, ako živimo u nekretnini. Ako govorimo o vikendici, ona će imati nešto veće oporezivanje, ali taj porez na vikendicu bit će opet isti kao i do sada, kolika je bila komunalna naknada i porez na vikendicu. Veći porezi će biti ako je prazan stan, ako ga ne koristimo ni za podstanare ni za obitelj. Tada ćemo platiti 1,5 posto od vrijednosti nekretnine', odgovorio je Linić.

Liniću je postavljeno i pitanje nije li problem vlasnika ako nitko ne živi u nekretnini te zašto se takvog vlasnika dodatno kažnjava poreznom stopom.

'Vlasništvo znači i odgovornosti. Izgraditi nekretninu znači da vaš grad, vaša općina, morala izgraditi i pristupnu cestu, kanalizaciju, dovesti struju, vodu i sl. Sva infrastruktura mora biti tu da bi taj stan bio stan, a to je onda odgovornost. Sve to treba plaćati, a ne da se to ne koristi. Prema tome, dužni ste platiti porez, ako ne znate to staviti u funkciju. Treba pronaći podstanara ili obitelj koja će stanovati tamo', rekao je Linić.

Građane je zanimalo i što je s nekretninama koje nisu pogodne za stanovanje, a kao vlasnici ih ne žele prodati.

'U takvim objektima vrijednost je zaista minimalna, pa vjerujem i da puni porez od 1,5 posto je nešto što ne bi trebalo zabrinjavati vlasnike. Moram priznati da moji roditelji su iz, rekao bih, velikih obitelji, dobrim dijelom posvađani, nekretnine nisu podijeljene, a to su nažalost ruševine. Vlasnici, prema tome, i moji roditelji, plaćat će puni iznos, ali vrijednost je mala. Mislim da takve ljude ipak treba potaknuti da se imovina mora urediti, mora održavati, mora staviti u funkciju. Moramo biti odgovorni prema svojoj imovini', kazao je Linić

Liniću je postavljeno i pitanje hoće li ministri svoje plaće sniziti na iznos prosječne plaće u RH.

'Evidentno je, kada se uspoređujemo s našim plaćama, barem ministri, te plaće su sasvim prihvatljive u odnosu na prosjek plaće. Ostaje pitanje želi li netko da budemo demagozi i da svi u Hrvatskoj imamo istu plaću. Odgovor je da se ova Vlada ne bavi takvim politikama i porukama jer tada bi svi u Hrvatskoj ima plaću od pet tisuća kuna. To nije moguće', rekao je Linić.

Odgovorio je i na pitanje kada će se ministri početi voziti u autobusu kao normalni građani, a ne u skupim automobilima.

'Moram reći da se vozim u starom autu, a često se znam voziti i autobusom. Mnogi od nas dolaze i pješke i autobusom na posao', kazao je Linić

Što je još Linić odgovorio građanima, pogledajte u videu.