nakon sastanka s plenkovićem

Merkel pohvalila hrvatske napore u obrani granica EU-a, odbacila pritužbe za kršenje prava migranata

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 20.11.2019 18:39
  • Objavljeno 20.11.2019 u 18:01
Angela Merkel i Andrej Plenković u Zagrebu

Angela Merkel i Andrej Plenković u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu šengenskog prostora, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel, braneći Hrvatsku od optužbi za kršenje prava migranata. Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

"Europska unija živi od toga da ima različite perspektive", rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu. "Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora", rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje. "Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila", rekla je Merkel.

Zagreb: Andrej Plenković i Angela Merkel dali izjave za medije

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

"Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome", kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće. Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

"No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje", rekao je. Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja "učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja", rekao je.

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni "filteri" koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga "što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu". Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

  • +11
  • +8

Angela Merkel i Andrej Plenković u Banskim dvorima

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek "prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima". Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. Želja dvoje premijera je unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković. "Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati", rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini. "Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a", rekao je hrvatski premijer. Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!