POSVETA FRANI TENTU

Maskirani sudionici s bakljama prošli Splitom: Uzvikivali 'smrt komunizmu'

15.11.2026 u 12:53

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

U Splitu je u subotu održan mimohod posvećen Frani Tenti, mladiću koji je 1948. godine preminuo u zatvoru u Lepoglavi. Sudionici su gradskim ulicama prošli s bakljama, prekrivenih lica i noseći hrvatske zastave s prvim bijelim poljem. Tijekom povorke čuli su se antikomunistički povici, a organizatori su okupljenima unaprijed podijelili pisane upute o ponašanju i porukama koje trebaju uzvikivati

Povorka je krenula sa splitskih Prokurativa te se Marmontovom i Plinarskom ulicom uputila prema Marjanu, izvijestio je Dalmatinski portal.

Sudionici su nosili tamne kapuljače i marame preko lica, a na nadlakticama trake u bojama hrvatske trobojnice. Na čelu kolone bili su portret Frane Tente i vijenci, dok su okupljeni nosili baklje i zastave.

Tijekom mimohoda uzvikivane su parole 'Frane Tente – s nama je' i 'Smrt, smrt, komunizmu smrt', a sudionici su pjevali i pjesmu 'Marjane'.

Sudionicima podijeljene upute s popisom povika

Posebnu pozornost izazvali su papiri koje su organizatori prije početka mimohoda dijelili okupljenima na Prokurativama, ali i prolaznicima.

Kako piše Dalmacija danas, na njima su bili navedeni povici predviđeni za izvikivanje tijekom povorke, uključujući 'Mučenik Frane Tente – s nama je', 'Smrt, smrt, komunizmu smrt' i 'Živjela Hrvatska'.

Uz pojedine parole stajala je uputa da se ponove tri puta. Na papirima su se nalazili i stihovi pjesme 'Marjane, Marjane'.

Zabranili stranačka obilježja i izjave novinarima

Na poleđini podijeljenih papira organizatori su naveli 12 pravila ponašanja.

Od sudionika se tražilo dostojanstveno ponašanje, bez provociranja građana, vrijeđanja i govora mržnje. Zabranjena je bila konzumacija alkohola i drugih opojnih sredstava, a okupljeni su se trebali suzdržavati i od pušenja, jedenja te korištenja mobitela ako bi to ometalo povorku.

Posebno pravilo odnosilo se na komunikaciju s medijima. Sudionicima nije bilo dopušteno samostalno davati izjave novinarima. Za istupanje u javnosti bila je ovlaštena isključivo osoba koju odredi organizator.

Propisano je i da se zastave, transparenti i drugi simboli mogu isticati samo uz prethodno odobrenje organizatora. Stranačka obilježja, zabranjeni simboli i oznake stranih ideologija bili su izričito zabranjeni.

Bartulica pohvalio sudionike mimohoda

Na događaj se osvrnuo i europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica iz stranke DOMiNO, koji je na Facebooku objavio da je dobio brojne fotografije i videosnimke povorke.

Mimohod je opisao kao dostojanstveno odavanje počasti Frani Tenti, kojeg smatra žrtvom komunističkog režima.

'Hrvatska ima budućnost dok ima ovakvu mladost; mladost koja pamti, poštuje i čuva svoje korijene', poručio je Bartulica.

Istaknuo je da se sjećanje na žrtve komunističkog režima mora prenositi novim generacijama.

Tko je bio Frane Tente?

Frane Tente bio je splitski mladić koji je nakon Drugog svjetskog rata došao u sukob s tadašnjim jugoslavenskim komunističkim vlastima.

U javnosti ga se često povezuje s događajem iz travnja 1947. godine, kada je skupina mladih na Marjanu skinula jugoslavensku zastavu i zamijenila je hrvatskom.

Međutim, prema presudi Okružnog suda Srednje Dalmacije, Tente nije osuđen zbog samog skidanja zastave, iako je pripadao krugu osoba povezanih s tom akcijom.

Jugoslavensku zastavu tada je skinuo Frane Bettini, a među osuđenima zbog sudjelovanja u toj akciji bili su i Ivica Bavčević, Nikola Pensate te Jelka Betica.

Tente je prvi put uhićen još u srpnju 1946. godine, nakon što je na zidu splitske gimnazije naslikao lik ustaškog poglavnika Ante Pavelića i veliko slovo 'U'.

Nakon nekoliko tjedana provedenih u zatvoru pušten je na slobodu, ali je ostao pod nadzorom jugoslavenske službe državne sigurnosti.

Krajem 1946. povezao se s Hrvatskim oslobodilačkim pokretom, organizacijom koja je djelovala protiv tadašnjih jugoslavenskih vlasti.

Osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom

Tente je u konačnici osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom. Prema sudskoj presudi, na teret su mu stavljena tri djela.

Prvo se odnosilo na izradu i umnožavanje letaka i parola kojima se pozivalo na nasilno rušenje tadašnjeg državnog uređenja. Drugo je bilo oslikavanje Pavelićeva lika i slova 'U' na zidu gimnazije, što je sud protumačio kao propagandu protiv vlasti.

Treća točka odnosila se na povezivanje s Hrvatskim oslobodilačkim pokretom i zadatak pridobivanja novih članova.

Nakon osude upućen je na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni dom Lepoglava. Ondje je preminuo 8. studenoga 1948. godine, u dobi od 20 godina.

Inicijativa za spomenik pokrenuta još 2019.

U Splitu je 2019. godine pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika Frani Tenti.

Zagovornici inicijative ističu njegovu mladost, zatvorsku kaznu i smrt tijekom izdržavanja kazne kao simbol represije jugoslavenskog komunističkog režima.

Istodobno, povijesni dokumenti pokazuju da njegova sudska osuda nije bila povezana isključivo s hrvatskom zastavom, kako se često navodi, nego i s političkom propagandom koja je uključivala veličanje ustaškog poglavnika Ante Pavelića.