PETER GALBRAITH

'Martiću smo nudili veliku autonomiju, ali nije htio čuti za to!'

  • Autor: tportal.hr/N1
  • Zadnja izmjena 06.08.2015 07:51
  • Objavljeno 06.08.2015 u 07:51
Peter Galbraith

Peter Galbraith

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: N1

Peter Galbraith, prvi veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, prisjetio se Oluje u velikom intervjuu za N1 Televiziju. Galbraith je iznio i zanimljive detalje o ulozi Amerikanaca u toj vojnoj operaciji ali i vrlo osobne dojmove o tim vremenima.

'Znali smo za operaciju, ali ne zbog CIA-e, jer sam 19. srpnja imao ručak s Gojkom Šuškom i on mi je rekao za operaciju Oluja. Rekao mi je da će se raditi o operaciji koja će stvoriti koridor do Slunja. Naša pozicija je bila oblikovana onime što se dogodilo šest dana ranije u Srebrenici', rekao je Galbraith.

'Nakon što je Srebrenica pala, Ratko Mladić usmjerio je pozornost na Bihać i da je i tamo operirao na isti način, mogli smo očekivati novih 40.000 mrtvih mladića i muškaraca. NATO nije bio spreman umiješati se da bi spasio Bihać. Jedina alternativa je bila da Hrvati krenu u akciju i spase Bihać. Ako želite znati tko je odgovoran za operaciju Oluja, to je Ratko Mladić zbog onoga što je učinio Srebrenici', tvrdi Galbraith.

O tome kako komentira ubijanje civila u Krajini nakon Oluje, bivši američki veleposlanik je rekao: 'Znamo da je 700 starijih ljudi koji nisu otišli zapravo ubijeno. Jasno je da Hrvatska nije učinila dovoljno da zaštiti civilno stanovništvo i dopustila je palež srpske imovine u Krajini. Bila je to tragedija za Hrvatsku jer je umanjila ono što je trebala biti veličanstvena pobjeda. Kada sam se popeo na traktor imao sam upute da odem na sastanak s Tuđmanom i da mu kažem da zaštiti izbjeglice. Tog jutra sam čitao što se dogodilo s izbjeglicama u Petrinji i Sisku - bila je jedna priča o tome kako su napadnuti.'

Galbraith je rekao i da 'etničko čišćenje može provesti bilo tko'. 'Kada vojne postrojbe dolaze na neko mjesto i proganjaju ljude, to je etničko čišćenje. Ovdje nije bilo etničkog čišćenja'.

O tome pak je li u Kninu bilo prekomjernog granatiranja, Galbraith je ponovio svoje ranije stajalište: 'Želim biti jasan - general Gotovina je optužen za prekomjerno granatiranje Knina, a moj iskaz u Haagu je bio da nije bilo prekomjernog granatiranja Knina. SAD je vidio što se događa i u Kninu nismo vidjeli puno učinjene štete. Ne može se uspoređivati Knin i sustavno uništavanje Vukovara i Sarajeva.'

Na pitanje je li pobunjenim Srbima u Istočnoj Slavoniji preko generala Jacquesa Kleina poručio da se 'ne šale s Hrvatima jer da bi hrvatskoj vojsci trebalo samo tri sata da izbije na Dunav', odgovorio je: 'Bila je riječ o pregovorima između hrvatske Vlade i pregovorima sa Srbima u Slavoniji. Rekao sam im - ako ste realni, hrvatska vojska može biti na Dunavu za tri sata. To nije bila prijetnja. Otišli smo u Knin i predstavili plan koji je davao veliku autonomiju, a to se Tuđmanu nije svidjelo. A taj idiot Martić nije htio niti čuti za to!'

O izručenju Haagu generala Gotovine, Markača i Čermaka pak je kazao: 'Hrvatska je ispravno postupila i pokazala da je zemlja koja poštuje zakone. Generali su optuženi i morali su biti predani Haagu. Ideja da je pravda za gubitnike ne pripada današnjem vremenu, već 19. ili početku 20. stoljeća. Hrvatska je ispravno postupila i pravda je provedena'.

Na pitanje je li točno da je SAD u studenom 1994. Hrvatskoj su zabranio napad na Krajinu, Galbraith je potvrdno odgovorio.

'U studenom 1994. godine bio sam u Lovranu i dobio sam hitni poziv da se sastanem s Granićem i Šuškom. Rekli su mi da žele otvoriti koridor prema Bihaću i zanimalo ih je želi li SAD uvesti sankcije. Rekao sam da da, ali da moram dobiti odluku svoje Vlade, koja je odbila moju preporuku. Dan kasnije sam se sastao s Tuđmanom i rekao mu da ne želimo da proširuje rat. Isto pitanje se pojavilo i nakon Srebrenice - tada se stav SAD-a okrenuo za 180 stupnjeva'.

O suradnji s hrvatski političarima u to doba, rekao je: 'Od suradnika Franje Tuđmana bila su četiri čovjeka koji su bili najvažniji. Mate Granić je bio pravi humanitarac, puno je brinuo o ljudima u Bosni. Moj dobar prijatelj je bio i Gojko Šušak, koji je bio dobro organiziran. I Ivo Sanader, s njim je bilo jako lako raditi, bio je jako pametan i sposoban čovjek, zatim Zlatko Mateša...'

Intervju u cijelosti možete pročitati ovdje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!