Dodik junior u to doba, koncem 2023. godine, počeo se intenzivno pojavljivati u društvu oca u različitim prigodama – od političkog protokola preko sportskih događanja do sudskih ročišta – a kako je otac Milorad tada bio opterećen optužnicom Suda BiH te američkim sankcijama, nagađalo se da priprema svoje povlačenje i predaju žezla mlađahnom potomku, tada 34-godišnjaku.

Službeno, objašnjavalo se da je Igor u Miloradovoj pratnji 'u ulozi člana Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)', što je zvučalo pomalo bizarno jer je u tom stranačkom tijelu osim njega sjedilo još 485 osoba. 'Ako to odluči stranka, onda će nasljednik na mjestu predsjednika SNSD-a biti moj sin', odgovorio je Dodik stariji, tada naizgled na političkoj samrti.

No u međuvremenu se u Americi ukazao Donald Trump te ga je, kako je sam kazao, uskrsnuo iz mrtvih, pa čak i skinuo s liste sankcioniranih. Alternativni plan sa sinom Igorom svejedno se, čini se, počeo provoditi: ovaj 37-godišnjak, formalno 'organizacijski tajnik SNSD-a', na nedjeljnim izborima osvojio je čak 20 tisuća pojedinačnih glasova, najviše od svih kandidata za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

>>> Izbori su završili, prava bitka tek počinje: Tko će zapravo vladati BiH

Iza sebe je za gotovo tri tisuće glasova ostavio i kontroverznog gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, oporbenjaka kojega se svejedno često naziva 'malim Dodikom'.

No što će mu Draško kad ima vlastitog sina koji će, kako je najavio nakon pobjede na svojim prvim izborima, 'vratiti Banju Luku i Bijeljinu'. Jasno je kome: svojoj obitelji i Dodikovu političko-interesnom klanu.

Obrazovanje, karijera i imovinska kartica

Mladi Dodik rođen je 1989. godine u Banjoj Luci. Studirao je ekonomiju i menadžment na prestižnom milanskom Sveučilištu Bocconi – bosanski mediji svojedobno su tvrdili da je to plaćeno javnim novcem Republike Srpske – a potom se preselio u Genovu, gdje je radio kao menadžer za razvoj u kompaniji Toshiba Transmission & Distribution Europe. Zanimljivo, po otkrićima nekih medija, upravo ta kompanija 2013. godine sklopila je ugovor s Elektrokrajinom u Republici Srpskoj, vrijedan desetak milijuna eura.

No njegova 'poslovna karijera' započela je i prije studija: kao 18-godišnjak s poslovnim partnerom Mirkom Dobrićem osnovao je Fruit Eco, tvrtku koja je već godinu kasnije dobila povlašteni kredit od tri milijuna maraka (1,5 milijuna eura) 'za razvoj voćarske proizvodnje'. Otac Milorad u tom trenutku bio je premijer RS-a i predsjednik kreditnog odbora razvojne banke koja je odobrila kredit, a bio je to prvi takav kredit za poljoprivredu i prvi s iznosom većim od 500 tisuća maraka.

Mladi Igor u svojoj imovinskoj kartici navodi da ima pola tvrtke, ali samo deset tisuća maraka na računu, pa otac Milorad prijavljuje da i dalje uzdržava sina. Istovremeno se Fruit Eco agresivno širi na tržištu, no svejedno dobiva odgode vraćanja kredita. Uspostavlja se obrazac koji će kasnije vrijediti za brojne druge poslovne pothvate direktno ili indirektno povezane s Igorom, ali i njegovom sestrom Goricom: osnivaju se privatne tvrtke koje potom dobivaju povoljno javno financiranje, ali i imaju privilegiran tretman prilikom dodjele poslova financiranih iz javnih izvora.

U takvom plemensko-klijentelističkom sustavu gotovo je nemoguće propasti.

Brat i sestra Dodik 2014. godine osnovali su Global Liberty, tvrtku registriranu za trgovinu drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom te vanjsku trgovinu, a nju je američki OFAC kasnije stavio pod sankcije kao dio obiteljske poslovne mreže. Najvažniji segment te mreže ipak je bila informatička tvrtka Prointer ITSS, u kojoj Igor formalno nije bio vlasnik, već navodno tek 'stručni konzultant'.

Ta tvrtka redovito je dobivala milijunske poslove instaliranja i održavanja informatičke opreme u javnom sektoru, evidentno zahvaljujući svom privilegiranom statusu. Sarajevski Žurnal izračunao je da je samo do veljače 2024. godine sklopila 1061 ugovor s javnim naručiteljima ukupne vrijednosti 313,8 milijuna KM, a nakon što je američki tehnološki gigant Microsoft prekinuo suradnju s Prointerom, sklopljeno je još 316 ugovora vrijednih gotovo 120 milijuna KM.

'Zločin nad pameću'

Nakon što su zbog američkih sankcija pogašeni svi računi tvrtke, o njoj je javno progovorio i sam Igor Dodik:

'Došli su mi prijatelji, entuzijasti, jer su smatrali da imamo veliki broj inženjera i pametnih ljudi koji su završili studije i koji se mogu iskoristiti da se napravi još jedna IT kompanija, da ne rade samo u Republici Srpskoj, nego i šire. Ja sam to podržao. Sudjelovao sam u kreiranju tog projekta, spojio sam ih sa svim svjetskim kompanijama. Napravili su zlatna partnerstva. Naravno da mi je danas žao što se sve ovo izdogađalo. Smatram da je to bio zločin nad pameću u Republici Srpskoj', rekao je.

Američko Ministarstvo financija, odnosno njegov Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), u doba predsjednika Joea Bidena bilo je oštro i gotovo nemilosrdno: tvrdilo je da Milorad Dodik koristi službeni položaj da bi poslove Vlade RS-a usmjeravao prema mreži privatnih kompanija koje nadziru on i sin Igor, katkad i bez javnih natječaja. Osim Prointera, spominjale su se tvrtke Nimbus Innovations, Sirius i druge u kojima se prikrivalo stvarno vlasništvo. Pod sankcije su tako kao privatne osobe stavljeni i Milorad, i Igor, i Gorica Dodik, a pritom ih se nije teretilo samo za poslovne malverzacije, korupciju i isisavanje javnog novca.

Tvrdilo se primjerice da su Milorad i Igor sudjelovali u pokušajima podmićivanja političkih dužnosnika, članova biračkih odbora i promatrača na izborima, između ostalog i to da je Igor 'nudio oporbenim političarima političke funkcije u zamjenu za informacije i mjesta izbornih promatrača'.

Sve sankcije, rekli smo, ukinute su u Trumpovu mandatu koncem prošle godine.

Igor, svestran kakav već jest, u međuvremenu je bio vrlo aktivan i u drugim sferama: pamti ga se kao jednog od suvlasnika propalog ambicioznog projekta regionalne televizije UNA TV, koja je također završila pod američkim sankcijama, a posebno mjesto imao je u košarkaškom klubu Igokea iz rodnih Laktaša, još jednom obiteljsko-poslovnom pothvatu Dodikovih u kojemu je bio 'generalni menadžer'.

Osobni prijatelj Trump Jr.

U travnju ove godine Igor je bio domaćin Donaldu Trumpu mlađem, a on mu je navodno obećao pomoć u privlačenju američkih investitora, među ostalim u nove hidroelektrane. Predstavio ga je kao osobnog prijatelja, ali i kao dio ljudi iz američke administracije s kojima komunicira i koji su ga, opet navodno, jednom upitali 'što bi se dogodilo u Bosni i Hercegovini kada bi Trump predložio ujedinjenje srpskih i hrvatskih teritorija te zemlje sa Srbijom i Hrvatskom'.

Bivši policijski inspektor hrvatskog MUP-a Nikola Kajkić svojedobno je tvrdio da je Igor Dodik dobio hrvatsko državljanstvo, što je službeno demantirano, a i sam Dodik iskoristio je takve napise kako bi potkrijepio žalopojke da ima status progonjene zvijeri.

U političkom smislu, jasno, on se profilira kao 'mali Milorad': Bosnu i Hercegovinu opisuje kao 'izvor radikalnog islama', Bošnjake povezuje s Hamasom, a političke protivnike i strane organizacije napada proglašavajući ih 'nacistima' ili 'pedofilima'.

Ako tata jednom doista ode, ili bude prisiljen na to, dostojna zamjena već je uzgojena.