Libanonski čelnici su 1. rujna obećali Macronu, tada u posjetu Bejrutu, da će formirati vladu nestranačkih tehnokrata za dva tjedna i raditi na izlasku iz ekonomske krize pogoršane ogromnom eksplozijom koja je 4. kolovoza potresla prijestolnicu.

Službeni izvor tvrdi da će kandidat za premijera Mustapha Adib svoj plan vlade predstaviti predsjedniku Michelu Aounu u ponedjeljak i tako pokušati ubrzati proces pregovora oko ministarstava koji u pravilu traje nekoliko mjeseci.

"Francuski predsjednik i dalje razgovara s raznim političkim igračima u Libanonu", objavila je Elizejska palača, ne otkrivši više detalja o tim raspravama.

Macron je u subotu razgovarao s predsjednikom parlamenta Nabihom Berrijem, istaknutim šijitskim političarom, kako bi uklonio prepreku kod imenovanja ministra financija, funkcije koja tradicionalno pripada šijitima, otkrio je Berrijev politički saveznik.

Prema libanonskom Nacionalnom paktu, dogovorenom 1943., uoči proglašavanja neovisnosti od Francuske, funkcija predsjednika pripada maronitima, premijera sunitima, a predsjednika parlamenta šijitima, a po vjerskom ključu dijele se i druge funkcije u vlasti.

Berri, čelnik pokreta Amal, saveznika Hezbolaha, u nedjelju je priopćio da se njegova grupacija protivi načinu imenovanja nove vlade jer se o tome nedovoljno razgovara. Kazao je da neće u tome sudjelovati, ali da će surađivati kako bi se država stabilizirala.

Donatori zahtijevaju provedbu reformi u Libanonu kako bi se isplatile milijarde dolara financijske pomoći koje su obećane još 2018. godine.

Francuska je pripremila detaljan plan borbe protiv korupcije i drugih ekonomskih problema koji su paralizirali bankarski sustav i stvorili hiperinflaciju libanonske valute.

Adib, dosadašnji libanonski veleposlanik u Njemačkoj i kandidat za premijera, dosad se rijetko obraćao javnosti. Izvori tvrde kako planira preustroj vodstva ministarstava koja su godinama pod kontrolom istih skupina.

Politički izvori tvrde kako je Berri zauzeo stroži stav prema potencijalnoj novoj vladi nakon što je SAD prošli tjedan uveo sankcije saveznicima Hezbolaha, naoružane skupine koju Washington smatra terorističkom, no ne i Pariz koji tvrdi da ona ima legitimnu političku funkciju.